Autor: Непознат.Отпремио и графички креирао Smiroje. – www.unaworld.com, Јавно власништво, https://sr.wikipedia.org/w/index.php?curid=4529515
Jul 2024.
U okviru programa Regionalna inicijativa za borbu protiv dezinformacija „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“, predstavljamo vam novu mesečnu analizu lažnih vesti i dezinformacionih narativa.
Čuvari srpstva nasuprot političkim i ekonomskim interesima
Iako je održan u prvoj polovini juna, prvi Svesrpski sabor u organizaciji vlasti Republike Srbije i Republike Srpske, kao i njegove potencijalne implikacije su teme kojima su se domaći mediji učestalo bavili i tokom jula meseca. Najpre je početkom jula Narodna skupština Republike Srpske usvojila Deklaraciju sa prvog Svesrpskog sabora, da bi krajem meseca, nakon višednevne rasprave, to učinio i srpski parlament.
Proces ratifikacije Deklaracije Svesrpskog sabora otvara prostor za implementaciju dogovorenih koraka. U pogledu dalekosežnosti predložene mere u usvojenom dokumentu su ograničenog karaktera, uz pretežno retoričko naglašavanje nacionalnog jedinstva i principa srpske nacionalne politike, te poziva na čvršću koordinaciju u delovanju organa vlasti Republike Srbije i Republike Srpske.
Domaći pro-vladini i pro-ruski mediji su u kontekstu usvojene Deklaracije i debata o efektima Sverpskog sabora frekventno izveštavali koristeći izraženu nacionalističku retoriku, uz promovisanje maksimalističkih interpretacija o dometima Sabora i Deklaracije, te od ranije utemeljenih nacionalističkih anti-zapadnih i anti-opozicionih narativa.
„Srpski put u 21. vek“, „istorijski značajan dokument“, „program za spas“ – kako su domaći mediji izveštavali o Svesrpskom saboru i Deklaraciji o zaštiti prava i budućnosti srpskog naroda?
Pro-vladini mediji su se intenzivno bavili datim temama tokom jula meseca, naglašavajući dalekosežni karakter događaja i usvojenih dokumenata, ističući snažnu nacionalnu politiku srpskih vlasti, te oštro napadajući opozicione kritičare Svesrpskog sabora.
Najuticajniji pro-vladin tabloid Informer je isticao da se radi o „istorijski značajnom dokumentu“ i da je u pitanju „osnov političke borbe za opstanak Srba.“ Prenošene su izjave najviših državnih funkcionera o tome kako Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda „nije plod ničijih želja…ona je program za naš spas, Deklaracija za naš opstanak…platforma, kišobran pod koju svi treba da stanemo…kreiranjem budućnosti našeg naroda,“ te, sa druge strane, da „Deklaracija nije nikakav pamflet i fikcija, nego prava nacionalna deklaracija i naš politički odgovor u odnosu na situaciju na Kosovu i Metohiji i u Republici Srpskoj.“
Sagovornici Informera su tvrdili da Deklaracija proklamuje „sabornost i jedinstvo“ srpskog naroda u „temeljnim, vitalnim, nacionalnim interesima.“ Nadovezujuće su konstatacije da „Srbi nisu jedini narod koji je podeljen granicama“ i da je, stoga, važna Deklaracija donesena na Sverpskom saboru, jer „govorimo o kontinuitetu buđenja svesti srpskog (na)roda.“
Na drugoj strani, pored preuveličavanja i pozitivnog naglašavanja nacionalnih komponenti politike srpskih vlasti, Informer je ponavljao od ranije dobro poznate i utemeljene anti-opozicione narative, targetirajući povremene kritičare Svesrpskog sabora i proisteklih dokumenata. Karakteristični su naslovi Informera da „ogavne antisrpske poruke trešte…(kako je) Svesrpski sabor takozvani i zloslutan,“ zatim o „festivalu mržnje prema svemu srpskom“, uz povezane tvrdnje da opozicioni mediji „iz dana u dan sprovode monstruozan program širenja totalnog autošovinizma u Srbiji…prenoseći brutalnu antisrpsku propagandu da je Deklaracija usvojena na Svesrpskom saboru opasnija od Memoranduma SANU iz 1986. godine.“
U sličnom tonu je pisao i portal Alo, uz tekstove o tome kako „opozicioni mediji ne prestaju sa napadima na sve srpsko,“ te da „šire totalni autošovinizam“, aludirajući na opozicione kritike o mogućim destabilizujućim posledicama Svesrpskog sabora. Kroz vesti ovog provladinog portala u kontekstu usvajanja Deklaracije provejavaju i anti-zapadne poruke, poput ilustrativne tvrdnje da su „u očaju jer jačaju veze Republike Srbije i Republike Srpske…a još očajniji jer predsednik Srbije Aleksandar Vučić…radi sve da osnaži jedinstvo srpskog naroda.“ Republika, portal uticajnog tabloida Srpski telegraf, je u izrazito negativnoj konotaciji izveštavala o eventualnim kritikama Svesrpskog sabora, povezujući anti-opozicione i anti-zapadne narative. „Albanski lobista i profesor Server potpuno poludeo! Upozorio na nezavisnost Srpske – vidi se da nije čitao Deklaraciju Svesrpskog sabora“ i „Pomahnitali Srbomrzac…udario na Svesrpski sabor, pa pozvao na krstaški rat protiv Srbije“ – ovo su primeri naslova sa portala Republika koji odslikavaju promovisane narative.
Srbin.info je kroz istovetni ključ tumačio Svesrpski sabor i srodne nacionalne teme. U autorskom tekstu na portalu Srbin.info navodi se da je važno što je Svesrpski sabor održan – „makar i da bismo se uverili kome to smeta, sve i ako u tom pogledu nije bilo naročitih iznenađenja, uključujući i nezadovoljno gunđanje zapadnih medija na srpskom jeziku zbog toga što se okupljaju srpske države i njihova crkva umesto da se svi lepo odsele u evroatlantske integracije.“ Dodatno se naglašava kako „svesrpski saborski čin preventivne, ali nimalo preuranjene odbrane…nije imao partijski nego državni i nacionalni karakter.“
Pro-ruski mediji u Srbiji su takođe frekventno pisali u nacionalističkom tonu o Svesrpskom saboru i usvajanju potonje Deklaracije u parlamentima Republike Srpske i Srbije tokom jula. Na domaćem portalu ruskog državnog Sputnika apostrofirane su, prema njihovom gledištu, ključne tačke usvojenog dokumenta – poput toga da srpski narod predstavlja jedinstvenu celinu, odbacivanja prefiksa ispred imenice „Srbi“, prevazilaženja istorijskih podela unutar srpskog naroda i nacionalnog pomirenja, te neotuđivosti Kosova i Metohije kao odrednice nacionalnog identiteta Srba i, konačno, odbacivanja Rezolucije UN o Srebrenici. Balkanski servis drugog ruskog državnog medija – Russia Today (RT) – označio je Svesrpski sabor i zajedničku deklaraciju „Srbije i Srpske“ kao „srpski put u 21. vek.“
Uz konstatacije da se radi o istorijskom dokumentu, koji će predstavljati temelj odnosa Srbije i Republike Srpske, sagovornici Russia Today su maksimalistički naglašavali i percipirani dugoročni nacionalni značaj ovih događaja. „Ovo je novi pokušaj da se, ne samo političkim, već i natpolitičkim, otadžbinskim pravcem i sredstvima nešto promeni nabolje…srpska sudbina se označava kao svesrpska da bi objasnila da je reč o problemima koje osećaju svi pripadnici srpskog naroda ma gde oni žive“ ističu sagovornici RT, poručujući, hiperbolično, da je u pitanju i „adrenalinska injekcija u srce našeg naroda u pokušaju da se okupimo, jer ako se ne budemo okupili, nećemo moći da se odbranimo.“
RT je, promovišući nacionalističke narative, ukazivao i da su „Srbi prvi put rešili da institucionalizuju svoj otpor prema pokušajima da se srpsko nacionalno pitanje ugrozi na ovim prostorima“, te da je Deklaracija „najviši nivo objedinjavanja srpskog interesa i interesa Srba u novijoj istoriji.“ U oceni da „više ništa neće biti isto“, autori RT pišu da je „ovo važna poruka svetu da srpski narod sebe vidi jedinstveno i da ima nameru da to i čuva…poruka je i da nema odricanja ni od Kosova i Metohije, Republike Srpske, ni srpskog naroda u okruženju…i Zapad s tim mora da računa.“
Činjenica je da Svesrpski sabor, održan u junu, kao i proglašena Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničke budućnosti srpskog naroda, koja je ratifikovana u parlamentima Republike Srpske i Srbije tokom jula, stvaraju momentum za unapređivanje koordinacije političkog delovanja i promovisanje još tešnje saradnje u svim nacionalnim pitanjima. Međutim, treba imati u vidu da Srbija i Republika Srpska već imaju niz sporazuma o specijalnim odnosima i vezama koji pokrivaju značajan opseg pitanja iz novousvojene Deklaracije. Dodatno, percipirane ključne tačke i principi „nacionalnog programa“, kako se u vodećim pro-vladinim i pro-ruskim medijima naziva dokument koji je po sadržini navodno „istorijski“, su takođe već sadržane u najvišim pravnim aktima Srbije i Republike Srpske, usled čega je upitno koliko „istorijskih“ novina donosi. Svakako, kvalitativno produbljivanje odnosa će u velikoj meri zavisiti i od potpune implementacije odredbi iz Deklaracije, što je u datom momentu neizvesno.
U pogledu izveštavanja medija u Srbiji povodom Svesrpskog sabora i potonjeg usvajanja Deklaracije tokom jula meseca bitno je ukazati i da agresivno promovisanje nacionalističkih narativa i „preuveličavanje“ značaja i dometa politika vlasti u tzv. nacionalnim pitanjima ima uže dnevnopolitičke svrhe u vidu prikupljanja „političkih poena“ u biračkom telu, dominantno nacionalno orjentisanom, i osnaživanja rejtinga vladajućih opcija, te preusmeravanja pažnje javnosti sa drugih potencijalno neuspešnih i problematičnih tema.
U konkretnom slučaju indikativno je insistiranje tokom jula u pro-vladinim i pro-ruskim medijima bliskim srpskim vlastima na „nacionalnoj“ Deklaraciji Svesrpskog sabora nasuprot pitanju iskopavanja litijuma kao gorućoj političkoj temi u Srbiji, koja u određenoj meri ugrožava rejting vladajuće opcije. Naime, u prvoj polovini jula je Ustavni sud ukinuo odluku Vlade Srbije o zaustavljanju projekta „Jadar“ – budućeg rudnika litijuma – čime su stečeni pravni uslovi da se kontroverzni projekat, koji je nakon masovnih protesta pre nekoliko godina stopiran, sada nastavi. Nekoliko dana kasnije potpisan je i Memorandum Srbije i EU o strateškom partnerstvu u snabdevanju kritičnim sirovinama, uključujući litijum. Nedelje nakon toga obeležavaju masovni protesti širom zemlje protiv litijumskog projekta u Srbiji, koji za sada ima dominantno negativnu „reputaciju“ u javnom mnjenju.
Autor: Igor Mirosavljević