Foto: Ecrusized, CC0, via Wikimedia Commons
Avgust 2024.
U okviru programa Regionalna inicijativa za borbu protiv dezinformacija „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“, predstavljamo vam novu mesečnu analizu lažnih vesti i dezinformacionih narativa.
Poslednji trzaj Kijeva: Izveštavanje medija o ukrajinskoj ofanzivi u Kurskoj oblasti
Eskalacija rusko-ukrajinskog sukoba je obeležila avgust 2024. Nakon nekoliko meseci konstantnog ruskog napredovanja na delovima fronta u istočnoj Ukrajini, ukrajinske oružane snage su tokom avgusta pokrenule prvu ofanzivnu operaciju u dužem vremenskom periodu i to na ruskoj teritoriji.
Ukrajinska armija je 6. avgusta preuzela kontrolu nad granicom sa Rusijom i započela napad u ruskoj Kurskoj oblasti. U narednim nedeljama ukrajinske snage su ostvarile prodor od nekoliko desetina kilometara u dubinu Kurske oblasti potiskujući ruske vojne i paravojne jedinice. Do kraja avgusta Ukrajina je kontrolisala preko 1.300 kvadratnih kilometara ruske teritorije unutar regiona Kurska.
Ukrajinski ofanzivni prodor u Kurskoj oblasti je prvi takve vrste izveden od strane regularnih oružanih snaga nakon 2022. godine i početka ruske agresije na Ukrajinu. Na delovima ruske teritorije pod svojom kontrolom, Ukrajina je uspostavila privremenu vojnu upravu. Sredinom avgusta Rusija je proglasila vanredno stanje i uvela režim protivterorističke operacije u tim pograničnim regionima. Ruska armija je prerasporedila deo jedinica sa pojedinih delova fronta nižeg prioriteta u cilju pokretanja kontraofanzive.
Borbe u Kurskoj oblasti su u prethodnim nedeljama značajno intenzivirane, uz navodno veće gubitke na obe strane, pri čemu ukrajinske oružane snage održavaju kontrolu nad najvećim delom zauzetih teritorija.
Ukrajinsko-ruska eskalacija sukoba je bila jedna od centralnih tema u domaćim pro-vladinim i pro-ruskim medijima tokom avgusta. Nakon inicijalne „iznenađenosti“ ukrajinskim napredovanjem, kroz izveštavanje domaćih medija u kontekstu ofanzive u Kursku su obnovljeni pro-ruski narativi o neizbežnom ukrajinskom porazu, „očajničkim potezima“ vlasti u Ukrajini i (neuspešnoj) kampanji Zapada protiv Rusije.
„Operacija nije uspela,“ „najveći vojni promašaj u istoriji,“ „poslednji trzaj Kijeva“ – kako su domaći mediji izveštavali o ukrajinskoj ofanzivi u Kurskoj oblasti?
Činjenica je da je inicijalno uspešna ofanziva ukrajinskih oružanih snaga u Kursku bila iznenađenje za mnoge aktere i posmatrače. Situacija se preslikala i na domaće medije, u prvom redu pojedine pro-vladine koji su od ranije poznati po promovisanju pro-ruskih narativa prilagođenih ciljanim grupacijama njihovih čitalaca. Tako je na sajtu Republika, portalu tiražnog tabloida Srpski telegraf, objavljena ranije skoro nezamisliva vest pod naslovom „Ofanziva na Kursku oblast ogolila slabost Rusije! Putinu zgazili crvene linije: Sve pretnje bile prazna puška.“
Ipak, tokom narednih nedelja avgusta primetna je promena tona u izveštavanju i promovisanje narativa o neizbežnom vojnom porazu ukrajinskih snaga i strateškim negativnim implikacijama „ukrajinske avanture u Kursku.“ Najuticajniji pro-vladin tabloid Informer je pisao u karakterističnom stilu ističući u prvi plan tekstove sa ilustrativnim naslovima poput „Nastupila katastrofa! Rusi potukli Ukrajince i doveli ih pred težak izbor,“ „Zelenski napravio katastrofalnu grešku! Zbog ovog poteza protiv Rusije moraće da plati najstrašniju cenu,“ „Navukli ga Rusi?! Zelenski uleteo u Kursk kao sumanut,“ te „Ovo je najveći vojni promašaj u istoriji! Na Zapadu shvatili kolika greška je napravljena u Kursku, sada je kasno.“
Informer je prenosio tvrdnje da će ukrajinska „invazija“ na Rusiju „ući u istoriju kao jedan od najvećih vojnih promašaja svih vremena,“ kao i da ukrajinsko rukovodstvo „izaziva Putina da ih sve spali,“ anticipirajući „brutalan odgovor Moskve.“ Istaknuta je konstatacija da „invazija oružanih snaga Ukrajine na Kursku oblast nije uticala na ukupni tok sukoba sa Rusijom i preti da se pretvori u katastrofu.“ Za sagovornike Informera ukrajinski napad na Kursk predstavlja neracionalno korišćenje sopstvenih ograničenih snaga i neuspeli pokušaj da se zaustave ruske ofanzivne operacije na drugim delovima fronta, zbog čega donosi više štete nego koristi i „pojačava (ukupni) neuspeh“ Ukrajine. Ukazuje se da preusmeravanje dodatnih snaga u Kursk pojačava verovatnoću da će Ukrajina izgubiti strateški važne gradove na frontu u istočnom delu zemlje.
„Ako se invazija na Kursku oblast pretvori u zadržavanje teritorija, dok oslabljena ukrajinska armija gubi ključne gradove u Donjeckoj Narodnoj Republici, to bi moglo biti konačni udarac za Zelenskog,“ piše Informer, uz napomene sagovornika da „ukrajinske oružane snage više ne mogu efikasno da se brane.“
U sličnom tonu je izveštavao i portal Alo. Objavljivane su vesti o navodno ogromnim gubicima ukrajinske vojske u Kursku i „početku (ruske) čistke“ u regionima koje je Ukrajina privremeno zauzela. „Tačka bez povratka: Dok su svi fokusirani na Kursk, Rusi grabe ka ključnom gradu, ako padne sve se menja“ navodi se u tekstu Alo u kojem su sumirani navodno „sumorni“ izgledi usporene ofanzive Ukrajine u Kurskoj oblasti, dok istovremeno Rusija ipak ostvaruje napredovanje na frontu u Donjecku na kome su se vodile najžešće borbe, pri čemu se zaključuje da Ukrajina, stoga, nije uspela da ostvari ciljeve svog prodora. Dodatno, Alo je pisao da će „Ukrajina gorko zažaliti zbog prodora u Kursku oblast“, uz konstatacije da su mirovne inicijative sa ruske strane stavljene na dugoročnu pauzu zbog „(ukrajinskih) napada (na) civile kako bi sejali strah u društvu…i kako bi pokušali da da izazovu neku vrstu nemira u ruskom društvu.“
Kroz pro-ruski orjentisane Večernje novosti promovisani su istovetni anti-ukrajinski i anti-zapadni narativi. Indikativna je ocena Novosti da je napad na Kursku oblast „poslednji trzaj Kijeva…(jer je) realnost takva da se Ukrajina suočava sa nedostatkom ljudstva…da je moral u pojedinim brigadama verovatno na nuli, te da gubici…prožimaju društvo.“ Prenošene su, takođe, kontroverzne izjave portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, poput onih u kojima osuđuje „varvarske terorističke napade Kijeva“ i naglašava da će „kriminalni ološ iz Kijeva dobiti po zasluzi…(i) da će organizatori i počinioci zločina, uključujući njihove strane pokrovitelje, odgovarati za njih.“
U dati narativni ključ se, očekivano, uklapa i pisanje medija u ruskom državnom vlasništvu koji posluju u Srbiji. Domaći servis ruskog državnog Sputnika je u prvi plan isticao vesti o tome kako je „Kijev u Kurskoj oblasti doživeo krah, (te da) sledi masovno povlačenje“, kako su se „Ukrajinci prevarili…(i kako) ruska vojska slama ostatke ukrajinskih jedinica.“ „Ukrajinske snage koje su ušle u Kursku oblast nisu predvidele da će se Rusija boriti do kraja i da se neće povlačiti,“ podvlači Sputnik Srbija uz tvrdnje da je Ukrajina na bojnom polju „izgubila sve.“
Balkanski portal drugog ruskog državnog medija – Russia Today (RT) – je otišao i korak dalje u svom izveštavanju u pogledu ukrajinske kurske ofanzive praveći (opskurna) poređenja ukrajinskog predsednika Zelenskog sa Hitlerom i bitkom kod Kurska u Drugom svetskom ratu. „Danas na isti način Kursk proganja i režim Zelenskog, čiji je cilj da zauzme teritoriju i nuklearnu elektranu Kursk…a aktuelni ukrajinski neonacisti jednako su nehumani prema civilima kao i nacisti“ prenosi RT reči sagovornika. Takođe, RT je promovisao i tradicionalne šire anti-zapadne narative izjednačivši ukrajinsku ofanzivu sa NATO invazijom, uz tvrdnje sagovornika da „neuspelu operaciju zapravo sprovodi Severnoatlantska alijansa,“ te da u „Kijevu se ništa ne dešava bez odobrenja ili rukovodstva Sjedinjenih Država…i (da će) operacija najverovatniji biti prava katastrofa.“
Ukrajinska ofanziva u Kurskoj oblasti traje već nekoliko nedelja. Nakon početnog brzog prodora, dalje napredovanje ukrajinskih oružanih snaga je usporeno uz delimične ruske uspehe i ponovno preuzimanje kontrole nad određenim brojem naselja. Borbe u Kursku se postepeno pretvaraju u scenario koji je viđen na frontu u delovima Ukrajine – dugoročno iscrpljivanje uz sporo i minimalno pomeranje linija fronta.
Informacije o gubicima na obe strane su oprečne i neophodno ih je uzeti sa rezervom, budući da su neretko element propagandnog rata Kijeva i Moskve. Činjenica je da Ukrajina trenutno, i nakon pokretanja ruske kontraofanzive, zadržava stabilnu kontrolu nad najvećim delom osvojene teritorije i da je otvoreno pitanje da li će i u koliko dugom vremenskom periodu Rusija povratiti potpunu vlast nad regionom, uprkos senzacionalističkim navodima u domaćim medijima. Neposredni taktički i operativni ciljevi Ukrajine u vidu prenosa oružanog sukoba na rusku teritoriju, zarobljavanja ruskih trupa, presecanja određenih linija snabdevanja i odvlačenja ruskih snaga sa drugih delova fronta su u određenoj meri ostvareni.
Sa druge strane, kako se ocenjuje u Foreign Policy, upitno je kakav dugoročni strateški značaj ukrajinsko rukovodstvo pridaje ofanzivi u Kurskoj oblasti i da li se zauzete teritorije uopšte mogu tretirati kao trajni „zalog“ u eventualnim mirovnim pregovorima dve strane. Opravdana je ocena, iako ne u meri u kojoj to u datom trenutku naglašavaju domaći pro-vladini i pro-ruski mediji, i da u narednom periodu može doći do preopterećivanja i prerastezanja ukrajinskih oružanih snaga, koje ipak raspolažu ograničenim ljudstvom i resursima, te da će slediti neophodna sužavanja fronta bilo u Kurskoj oblasti ili na istoku Ukrajine.
Autor: Igor Mirosavljević