Analiza vesti: „A sada sklanjajte decu: O ovom skandaloznom događaju teško je i da se čita, a kamoli da se gleda“

Published on:

Jul 2024.

U okviru programa Regionalna inicijativa za borbu protiv dezinformacija „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“, predstavljamo vam novu analizu lažnih vesti i dezinformacionih narativa.

A sada sklanjajte decu: O ovom skandaloznom događaju teško je i da se čita, a kamoli da se gleda

https://lat.sputnikportal.rs/20240728/a-sada-sklanjajte-decu-o-ovom-skandaloznom-dogadjaju-tesko-je-i-da-se-cita-a-kamoli-da-se-gleda-1175429182.html

Svečana ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2024 u Parizu je organizovana 26. jula. Trideset i treće letnje Olimpijske igre započete su višečasovnim spektaklom na ulicama glavnog grada Francuske. Ceremonija je po prvi put u istoriji organizovana izvan olimpijskog stadiona, na otvorenom – duž obala reke Sene, u blizini najvećih znamenitosti Pariza.

Spektakularno otvaranje Olimpijskih igara, kome je prisustvovalo više stotina hiljada ljudi, izazvalo je i ogromnu pažnju svih svetskih medija, postavši najgledaniji olimpijski događaj od 2012. godine. Ipak, reakcije u medijima i na društvenim mrežama su bile mešovite, sugerišući da su određeni elementi ceremonije izazvali kontroverze.

Brojni konzervativni i politički (radikalno) desno orjentisani akteri su pojedine delove ili ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u celosti kritikovali, uz optužbe da se „parodira“ i „omalovažava“ nasleđe evropske i hrišćanske civilizacije. Među mnoštvom takvih tekstova, koji su se pojavili i u domaćim medijima, ilustrativan je tekst objavljen na domaćem servisu ruskog državnog Sputnika pod naslovom „A sada sklanjajte decu: O ovom skandaloznom događaju teško je i da se čita, a kamoli da se gleda.“

Ističe se, najpre, da je „srpska, francuska, pa i celokupna svetska javnost ostala zgrožena performansom koji je prodefilovao Parizom u transvestitskom donjem rublju i uz kvazibuntovničko omalovažavanje hrišćanske i opšteljudske civilizacije.“ Autor za Sputnik Srbija naglašava kako je svakoga „ko je i imao želju da, pored odsustva Rusije, a prisustva Izraela i Kosova, prati Olimpijske igre sprečila audio, vizuelno, misaona i ideološka nakarada „vouk“ ideologije.“ Dodatno, izražava se lični kritički stav da će „Olimpijske igre ostati upamćene kao velika sramota,“ kao i uverenje o tome kako će ovo biti „poslednje održavanje Olimpijskih igara napravljeno od ovakvih ljudi i na ovakav način.“

Pored prisustva ljudi različitih seksualnih opredeljenja i stila života, kao i ekstravagantnih koreografija, posebno je u ovim medijima kritikovana, u svetlu navodnog „anti-hrišćanskog“ narativa na otvaranju Olimpijskih igara, i navodna rekonstrukcija Tajne večere, čuvene slike Leonarda da Vinčija. Piše Sputnik Srbija da je „Tajna večera u rekonstrukciji nakaza…detalj tapiserije odvratnosti podastrte pred ljude širom planete.“ Konstatovano je da se hrišćanska tradicija sramoti tim aktom. „Tomas Džoli, kvir umetnički direktor, angažovan od strane komiteta…on je samo bolestan, doduše ne terminalno kao civilizacija koja ga je odabrala,“ tvrdi nadalje autor teksta o režiseru ceremonije otvaranja i organizatorima takmičenja. Zaključeno je da su učesnici Olimpijskih igara, nekoliko hiljada sportista, ti koji su, takođe, osramoćeni. „Ličili su na cirkus buva, jeftinu vašarsku zabavu na kojoj buve preskaču jedna drugu dok im artista diriguje.“

Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara u Parizu je među auditorijumom zaista proizvela podeljene reakcije, uz određene oštre kritike konzervativne desnice. Dok je organizacioni komitet Olimpijskih igara uputio zvanično izvinjenje delu javnosti, ističući da je „sporni“ deo programa trebalo da oda počast slavlju i gastronomiji, usledili su i neprihvatljivi izlivi govora mržnje, netolerancije i pretnji prema učesnicima ceremonije, uključujući i režisera.

U datom tekstu, koji iznosi pojedine slične kvalifikacije, takođe se insistira da je u pitanju bila „namerna“ reinterpretacija da Vinčijeve Tajne večere, kojom se „vređa“ hrišćansko nasleđe, iako su brojni stručnjaci i istoričari umetnosti autoritativno sugerisali da se pre radi o francuskom prikazu „bahanalija“ iz antičke Grčke, rodnog mesta Olimpijskih igara, sa figurom boga vina i veselja u prvom planu.

Autor: Igor Mirosavljević