Analiza vesti: „Kako je ukidanje prava Srbima postalo – evropska vrednost“

Published on:

Foto: Printscreen Sputnik Srbija

Avgust 2024.

U okviru programa Regionalna inicijativa za borbu protiv dezinformacija „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“, predstavljamo vam novu mesečnu analizu lažnih vesti i dezinformacionih narativa.

Kako je ukidanje prava Srbima postalo – evropska vrednost

https://lat.sputnikportal.rs/20240805/kako-je-ukidanje-prava-srbima-postalo—evropska-vrednost-1175752075.html

Udruženje građana „Napredni klub“ od 2009. godine svake godine aktivno objavljuje Izveštaj o pravima srpskog naroda u regionu. Kako Klub ističe, zainteresovanost za politička prava sopstvenog naroda je demokratsko pravo i obaveza Srbije, te se ovaj Izveštaj bavi analizom stanja srpske manjine u susednim državama, „kojih ima gotovo dva miliona“.

Direktor udruženja, Čedomir Antić, govori za Sputnjik, kako ovo „nije neki nacionalistički spis niti nacionalni program“, već Izveštaj koji je formiran na osnovu javno dostupnih dokumenata, ustava i zakona, informacija koje daju zvanične ustanove ili koje prenose mediji. U Izveštajima se često mogu naći poređenja pravičnog nacionalnog tretmana manjina u Srbiji i nepoštovanja prava Srba u zemljama regiona.

Antić smatra da je uticaj stranih sila razlog ovog fenomena, pogotovo u periodu stvaranja nacionalnih država na području bivše Jugoslavije 90ih. Direktor udruženja smatra da su Savezna Republika Nemačka i njen protektor Sjedinjene Američke Države, kao i ostali evropski saveznici radili na tome da „ospore prava srpskom narodu“. Ovakvi anti-zapadni narativi su široko rasprostranjeni, te je postalo uobičajeno da sve teme prožima navodno zapadno neprijateljstvo prema Srbiji. Iako nije sporno da se srpski narod suočava sa teškoćama u regionu, senzacionalistički naslovi i traženje krivca u Zapadu neće doprineti boljem statusu Srba.

Na Sputniku se često mogu pročitati razni dezinformacioni narativi u kontekstu političke situacije u Bosni i Hercegovini, što nije izostalo ni ovog puta. U tekstu se spominje kako je situacija u Bosni u protekle dve godine „radikalizovana odlukom SAD i njenih saveznika da ubrzaju proces ukidanja Dejtonskog sporazuma i potpunog razvlašćivanja Republike Srpske“. Takođe, dodaje se da je cilj SAD i NATO država da „srpskom narodu oduzmu ustavni status, ukinu autonomiju Srpske i izvrše asimilaciju stanovništva“.

Antić smatra da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u kojoj se potpuno osporava pravo jednom narodu, kao i da institucije i sud u Bosni nemaju legitimitet. „Tu stranci donose zakone za koje nemaju dozvolu ni po kom osnovu Dejtonskog sporazuma i tu je cilj da Srbi izgube sva prava“. Niko ne spori da je politički sistem u Bosni i Hercegovini jedan od najkomplikovanijih u Evropi, ali upravo je ravnopravna zastupljenost etničkih manjina njegova najvažnija karakteristika. Takođe, sve važne odluke u BiH se donose konsenzusom ili kvalifikovanom većinom, te se može zaključiti da je glas srpskog naroda itekako važan. Iako gospodin Antić ističe nelegitimitet Ustavnog suda zbog mogućeg preglasavanja Srba, od strane Hrvata, Bošnjaka i stranaca, važno je napomenuti da Ustav omogućava svakom konstitutivnom narodu pravo da spreči da bude preglasan ukoliko neka odluka direktno zadire u njegove vitalne nacionalne interese.

Kada je reč o Hrvatskoj, Sputnik navodi da je „nulti problem“ na prostoru Balkana odnos Srba i Hrvata. „U Hrvatskoj je nastavljena politika asimilacije Srba koji su, iako na papiru imaju široka zakonska prava, predmet sistematskog obespravljivanja i kampanji mržnje“. Svakako da je odnos Srbije i Hrvatske i dalje opterećen ratnim nasleđem i da postoji dosta otvorenih pitanja od kojih je goruće zapravo položaj hrvatske manjine u Srbiji, ali asimilacija nije jedan od tih problema. Ulaskom Hrvatske u EU je ovo pitanje dodatno aktuelizovano, što svedoči uticaj Hrvatske na Izveštaj Evropske komisije o Srbiji za 2018. godinu, gde su uključeni amandmani u kojima se ističe nedostatak napretka u pogledu zaštite prava nacionalnih manjina u Srbiji.

Direktor udruženja Antić dalje govori i o statusu Srba u Crnoj Gori, Sloveniji, Makedoniji i Albaniji. Smatra da Srbi u Severnoj Makedoniji nemaju ista prava kao druge nacionalne manjine, dok istovremeno Makedonci u Srbiji uživaju puna prava nacionalne manjine. Podseća da njegov Izveštaj o pravima srpskog naroda ne poziva na nacionalnu mobilizaciju, „već poziva na to da Republika Srbija, kao matica, stavi pitanje prava srpskog naroda u centar svoje pažnje, izgradi odgovarajuće ustanove i počne da radi ono šta i druge države rade za sebe“. Ukoliko bi Republika Srpska gradila nove ustanove i institucije, takvo delovanje bi se smatralo direktnim kršenjem Dejtonskog sporazuma. Takođe, po Dejtonu, BiH je sastavljena od dva entiteta, te je pogrešno Republiku Srpsku nazivati državom. Ovakvi narativi samo podstiču nove podele u već polarizovanoj asimetričnoj konfederaciji kakva je Bosna i Hercegovina.

Autor: Nataša Stanojević