Analiza vesti: „Otvoreno Rusko istorijsko društvo u Srbiji: Potvrda bratskih veza i važna politička poruka“

Published on:

U okviru programa Regionalna inicijativa za borbu protiv dezinformacija „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“, predstavljamo vam novu analizu lažnih vesti i dezinformacionih narativa.

Otvoreno Rusko istorijsko društvo u Srbiji: Potvrda bratskih veza i važna politička poruka

https://lat.rt.rs/srbija-i-balkan/161199-otvoreno-rusko-istorijsko-drustvo-u-srbiji/

Ruski uticaj u Srbiji je u određenoj meri zasnovan na istorijskim, verskim i kulturnim vezama između dve zemlje i dva naroda ili, pak, više na specifičnoj percepciji o važnosti datih veza koja postoji u delovima srpskog društva. Stoga, važni kanali ruskog uticaja su prisustvo u medijskom prostoru i saradnja/delovanje sa kulturnim, naučnim i verskim institucijama u Srbiji.

U tom pogledu je sugestivno osnivanje ogranka Ruskog istorijskog društva u Srbiji. Rusko istorijsko društvo je institucija koja se, zvanično, bavi očuvanjem ruskog istorijskog nasleđa i popularizacijom ruske istorije, a na njenom čelu se, ni manje ni više, nalazi direktor ruske Spoljno-obaveštajne službe, Sergej Nariškin. Predstavništvo Ruskog istorijskog društva koje je osnovano u Beogradu je prvo izvan tzv. post-sovjetskog prostora.

Krajem oktobra je održana osnivačka skupština Ruskog istorijskog društva u Srbiji. Domaći mediji su intenzivno izveštavali o ovom događaju, a srpski servis ruskog državnog medija – RT Balkan – je objavio ilustrativan tekst sa tendencioznim tumačenjem u samom naslovu „Otvoreno Rusko istorijsko društvo u Srbiji: Potvrda bratskih veza i važna politička poruka.“

RT prenosi poruke govornika na skupu, počevši od video-obraćanja predsednika RID i direktora ruske Spoljno-obaveštajne službe Sergeja Nariškina, koji je istakao primere istorijskih veza dve zemlje, pri tome promovišući snažne anti-zapadne narative. Nariškin je ukazao da je „NATO blok raspalio na Balkanu građanski rat, a zatim, uprkos međunarodnom pravu, izvršio protiv Srbije pravu agresiju, prave ratne zločine…Rusija je odgovorila na to,“ i potom dodao kako se „danas na Republiku Srbiju vrši neverovatno jak pritisak Brisela…istina je da srpski narod i dalje ostaje po duhu blizak nama…to je kod nas, u Rusiji, cenjeno i poštovano, poštujemo nezavisan kurs kog se drže u Beogradu.“ Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko je, sa druge strane, ocenio kako je „otvaranje Ruskog istorijskog društva u Srbiji važna politička i naučna poruka.“

Na skupu je potvrđen i prvi predsednik RID u Srbiji i to nekadašnji direktor Bezbedno-informativne agencije i ministar odbrane i unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, koji se nalazi pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog optužbi da je umešan u transnacionalni organizovani kriminal, zloupotrebu javne funkcije i omogućavanje „ruskih malignih aktivnosti koje potkopavaju stabilnost na Zapadnom Balkanu.“ Vulin je naglasio na osnivačkoj skupštini RID kako „verujemo u potrebu stvaranja čvrstog, jedinstvenog i bratskog odnosa između dva velika, u istorijskom smislu najveća pravoslavna naroda…istorija uči da tamo gde su Srbi i Rusi tamo je pravda…mi u Ruskom istorijskom društvu kao svoj prvi zadatak uzimamo borbu za očuvanje istorijske istine o srpskom i ruskom narodu.“

Među zvanicama na skupu RID u Beogradu bio je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije, koji se pre nekoliko meseci susreo i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom pri poseti Moskvi. Patrijarh SPC je tom prilikom govorio o najmasovnijim protestima u novijoj istoriji Srbije kao „obojenoj revoluciji,“ a još jedan od učesnika skupštine RID u Beogradu, istoričar Aleksandar Raković, je nedavno dospeo u fokus javnosti kada je na Valdaj forumu, takođe, postavio pitanje ruskom predsedniku o tzv. „obojenoj revoluciji“ u Srbiji, koja je navodno spolja organizovana, na taj način ponavljajući anti-zapadne narative. Raković, koji je i jedan od osnivača beogradskog predstavništva Ruskog istorijskog društva, naglasio je da se „na Srbiju vrši pritisak da uvede sankcije Rusiji, ali da se to neće dogoditi,“ prenosi RT Balkan.

Osnivanje Ruskog istorijskog društva u Srbiji dolazi u periodu kada se politički odnosi između dve zemlje dodatno komplikuju, dok se energetsko partnerstvo sve više dovodi u pitanje. Paralelno, osnivanje RID označava i dalje snažno rusko prisustvo i uticaj na segmente društva i institucija.

Autor: Igor Mirosavljević