Analiza vesti: „Srpska će biti nezavisna! Dodik: Moja politička borba nikada neće prestati“

Published on:

U okviru programa Regionalna inicijativa za borbu protiv dezinformacija „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“, predstavljamo vam novu analizu lažnih vesti i dezinformacionih narativa.

Srpska će biti nezavisna! Dodik: Moja politička borba nikada neće prestati

https://informer.rs/politika/vesti/1056519/milorad-dodik-rs-bih

Milorad Dodik u srpskim pro-režimskim medijima, uvek je aktuelna tema, te se može reći da se u Srbiji ne izveštava ni o jednoj političkoj ličnosti iz regiona kao o bivšem predsedniku Republike Srpske. Poslednjih nekoliko meseci, Dodik je u žiži javnosti mahom zbog toga što se nalazi na listi američkih sankcija, kao i zbog toga što je mu je oduzet predsednički mandat na osnovu pravosnažne odluke Apelacionog veća suda BiH.

Krajem avgusta ove godine, Centralna izborna komisija (CIK) BiH, raspisala je prevremene izbore za predsednika Republike Srpske za 23. novembar 2025. godine. Dodik je od početka bio protiv ove odluke CIK-a, a u više navrata je kritikovao opoziciju u Republici Srpskoj jer nije htela da bojkotuju te izbore, niti je pristala na vladu nacionalnog jedinstva, iako je vladajuća koalicija bila spremna da opozicionom bloku ponudi premijersko mesto u toj vladi.

Potom je najavio referendum o sprovođenju odluke Centralne izborne komisije BiH. Pitanje će biti – „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku? „, rekao je Dodik na konferenciji za novinare. Važno je istaći da odluka o referendumu nije u skladu sa Ustavom BiH, jer on ne predviđa mogućnost da entiteti samostalno raspisuju referendume o odlukama državnih institucija. Osim ovog referendumskog pitanja, Dodik je tradicionalno najavio i referendum o otcepljenju Republike Srpske koji je najavljivao skoro 50 puta od 2006. godine po izveštaju Klix portala.

Međutim, iako je Dodik bio izričit kako su prevremeni izbori nezakoniti i kako će se sve stvari u Republici Srpskoj rešavati pomenutim referendumima, njegova stranka je ipak istakla kandidata za predsedničke izbore koji će se održati krajem novembra. Reč je o ministru za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS, Siniši Karanu. Poznato je da lider Republike Srpske svoje stavove „menja preko noći“, te je malo verovatno da će se referendum uopšte i održati.

Osim toga, njegova kontradiktornost dolazi do izražaja kada govori o Dejtonskom sporazumu koji spominje u svakom svom govoru i poziva na njegovo poštovanje, dok sa druge strane izjavljuje da je: „BiH neodrživa zemlja i da mora da nestane, te da 30 godina nije dalo nijedan razlog da ona postoji…Naš realan život je Republika Srpska koja će jednog dana biti nezavisna. U to sam uveren, zato se moja politička borba nastavlja i neće nikada stati“, poručio je Dodik, kako prenosi Informer.

Ostaje pitanje kako će se dalje stvari odvijati u BiH, što će se dobrim delom odlučiti na izborima 23. novembra. Uostalom, onaj ko pobedi i dođe na Dodikovo mesto tu će ostati tek godinu dana, jer se naredne godine održavaju izbori na svim nivoima u BiH. Izbori ipak nisu stabilizatorski faktor u Bosni i Hercegovini, jer se država suočava sa mnogo dubljim izazovima i problemima. Jedan od izazova je svakako verska opredeljenost, što često primećujemo i u Dodikovim izjavama.

„Ove izbore nije tražio niko u RS, čak ni opozicija. Ove izbore su nametnuli muslimani zajedno sa strancima. Ovo je obračun muslimana sa nama hrišćanima, ovo je obračun koji je zloupotrebio pravosuđe”, naveo je lider SNSD-a. Nacionalistički i verski narativi su u BiH toliko jaki da je teško zamisliti održivo rešenje za ovu državu. Stvara se atmosfera duboko polarizovanog društva, gde se svako mešanje posmatra kao spoljna pretnja i ugrožavanje nacionalnih interesa. Smatram da je prvi korak ka prevazilaženju takve situacije, promena medijskog narativa, kako bi se stvorio prostor za pokretanje dijaloga i rešavanje političke krize.

Autor: Nataša Stanojević