Novembar 2024.
U okviru programa Regionalna inicijativa za borbu protiv dezinformacija „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“, predstavljamo vam novu analizu lažnih vesti i dezinformacionih narativa.
Zapad ponovo pokušava da sprovede državni udar u Gruziji
Oktobarski parlamentarni izbori u Gruziji, održani 26. oktobra 2024. godine, predstavljali su ključnu tačku u političkom životu zemlje, jer su usledili nakon višemesečnih protesta i političkih tenzija. Ovi izbori su imali potencijal da značajno utiču na spoljnopolitički kurs Gruzije, jer su se susreli vladajući Gruzijski san, koji je na vlasti već 12 godina, i četiri opozicione stranke: Jedinstvo – za spas Gruzije, Koalicija za promene, Snažna Gruzija i Za Gruziju.
Gruzijski san je osvojio 54,23% glasova, čime je zadržao dominantnu poziciju u parlamentu, dok je opozicija osvojila 37,44%. Stranka Gruzijski san je izborne rezultate predstavila kao „referendum“ o miru i stabilnosti, naglašavajući opasnost od moguće vojne pretnje Rusije, dok je opoziciju prikazivala kao potencijalnu pretnju za nacionalnu sigurnost. Takođe, stranka je sebe pozicionirala kao zaštitnika tradicionalnih vrednosti i nacionalnog identiteta, pozivajući birače da glasaju za stabilnost i očuvanje postojećeg društvenog poretka.
Protesti protiv stranke Gruzijski san započeli su odmah nakon oktobarskih izbora, ali su dostigli punu snagu 28. novembra, kada je vlada iznenada odlučila da zamrzne pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU) do 2028. godine. Ova odluka izazvala je snažnu reakciju, budući da je ogromna većina Gruzijaca podržavala evropski put svoje zemlje, što je i deo Ustava. Svake noći, glavni bulevari ispred parlamenta u Tbilisiju bili su preplavljeni demonstrantima, mnogi od njih noseći zastave EU, u znak protesta protiv politike vlade.
Podsetimo, vladajuća stranka Gruzijski san je ove godine iznela predlog zakona o stranim agentima. Nakon što je Parlament usvojio predlog u prvom čitanju, u Tbilisiju su počele masovne demonstracije. Iako je zakon povučen, stranka je ponovo iznela isti predlog u aprilu, a Skupština ga je usvojila u maju, uz izmenu termina u „organizacija koja sprovodi interese strane sile“. Zakon je usvojen i “obavezuje nezavisne grupe i medijske kuće koje primaju više od 20 posto svog finansiranja iz inostranstva da se upišu u javni registar koji sugeriše da su „sluge stranih interesa.“
Zanimljivo je da su nekoliko meseci kasnije isto to učinili narodni poslanici vladajućeg Pokreta socijalista Aleksandra Vulina kada su podneli Skupštini Srbije predlog zakona o registru agenata stranog uticaja, kako prenosi N1. U predlogu zakona, koji su podneli članovi poslaničke grupe Srpske napredne stranke (SNS), navodi se da se agentima stranog uticaja smatraju „sva udruženja i neprofitne organizacije koje u pretežnom delu finansiraju ili na drugi način pomažu druge države, njihovi organi, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva“. Međutim, predsednik Srbije, „Vučić je u obraćanju iz Predsedništva Srbije rekao da taj predlog neće prihvatiti, iako, kako je rekao, mnogi poslanici Srpske napredne stranke (SNS) misle da u njemu postoje dobri elementi“, kako prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pretpostavlja se da je predsednik Srbije svestan kakve posledice bi moglo da prouzrokuje donošenje takvog zakona. Nakon donošenja istoimenog zakona u Gruziji, pristupanje Gruzije Evropskoj uniji je stopirano, a deo finansijske podrške toj zemlji je zamrznut. Zbog takvih poteza gruzijskih vlasti, pro-evropska opozicija je tokom čitave 2024. godine protestovala, a demonstracije su se intenzivirale nakon oktobarskih izbora za koje postoje navodi da nisu bili fer i slobodni.
Pro-ruski mediji su u svom maniru i ovog puta izveštavali da iza pomenutih protesta stoji Zapad, što je propraćeno senzacionalističkim naslovima: „Zapad ponovo pokušava da sprovede državni udar u Gruziji”, “Ruski eksperti za RT Balkan: Da li Zapad u Gruziji pokušava da izazove još jednu obojenu revoluciju”, “Rusija o pokušaju obojenih revolucija u Gruziji: Zapad ne preza od upotrebe najprljavijih tehnologija”, “Medvedev: U Gruziji u toku pokušaj obojene revolucije”. Sagovornik Russia Today, Denis Baturin, ruski ekspert i politikolog, smatra da je situacija u Gruziji opasna. „U Gruziji pokušavaju da organizuju novu revoluciju. Trenutnu situaciju možemo da uporedimo sa situacijom u Ukrajini 2014. godine, kada su predsednik Janukovič i tadašnja aktuelna vlada odbili da potpišu sporazum o pridruživanju Evropskoj uniji.“
Pro-evropski protesti u politički polarizovanim državama često se upoređuju sa Evromajdanom, tzv. obojenim revolucijama, kao što je slučaj u Ukrajini. Međutim, problematično je kada se ovakva poređenja koriste, posebno od strane pro-ruskih medija, koji nastoje da skrenu pažnju sa stvarnih uzroka protesta. Umesto da se fokusiraju na legitiman izraz nezadovoljstva građana prema vladajućim strukturama i politikama, ovi mediji često tvrde da su demonstracije zapravo rezultat spoljnog uticaja, konkretno organizovanja od strane Zapada. Takav pristup ima za cilj da delegitimiše unutrašnje političke i društvene procese koji pokreću ove proteste.
Autor: Nataša Stanojević