Sloboda govora i hapšenja: Razlika između Britanije i Rusije itekako postoji

Published on:

foto: Pixabay

 

Osim Olimpijskih igara, u centru svjetskih zbivanja posljednjih dana je i Velika Britanija. Na Ostrvu su buknuli protesti nakon ubistva tri djevojčice u Sautportu. Oko 500 ljudi je uhapšeno, protiv 150 su podnešene prijave. Svemu su prethodile lažne vijesti da je ubica imigrant, koji je u zemlju stigao prošle godine.

Kako su krenuli protesti, tako su krenule i dezinformacije u smislu: evo šta se dešava u jednoj Velikoj Britaniji. Na tom fonu, na portalu Borba osvanuo je tekst koji sadrži netačnosti, naslovljen: (12) (arhivirano: 12)

Sloboda govora razlog za masovna hapšenja

Tekst otvara teza:

“Prošle godine je u Rusiji uhapšeno 400 građana zbog izjava na društvenim mrežama koje država doživljava kao narušavanje javnog reda. Istovremeno u Velikoj Britaniji taj broj je – 3.300. Da, tri hiljade i trista.”

Po svemu sudeći ove brojke, pritom neprecizne, nijesu od prošle godine, već su podaci za 2016. The Times je 2017. pisao:

“Devet ljudi dnevno biva uhapšeno zbog objavljivanja navodno uvredljivih poruka onlajn dok policija pojačava svoju kampanju za borbu protiv govora mržnje na društvenim mrežama.

Više od 3.300 ljudi privedeno je i ispitano prošle godine zbog takozvanog trolovanja na društvenim mrežama i drugim onlajn forumima, što je porast od skoro 50 odsto za dvije godine, prema podacima koje je dobio Tajms.

Međutim, otprilike polovina istraga je prekinuto prije nego što je pokrenut postupak, što je dovelo do kritika aktivista za građanske slobode da vlasti pretjerano kontrolišu internet i ugrožavaju slobodu govora.”

Na drugoj strani, uska NVO Agora objavila je da je 2017. nešto više od 400 kriminalnih slučajeva pokrenuto protiv internet korisnika u Rusiji, ali se ne navodi broj uhapšenih.

Dakle, u oba slučaja nije poznato koji je tačno broj uhapšenih, a brojke su stare gotovo osam godina.

Pretragom pojmova za hapšenje tačno 3300 ljudi u Velikoj Britaniji ne pojavljuje se mnogo rezultata. Međutim, ovom temom bavio se portal PA media i to u martu prošle godine, koji je ocijenio da cijeloj priči fali kontekst. Njihov tekst nosi naslov:

“Rusija ima mnogo više ograničenja za korišćenje društvenih mreža nego Velika Britanija”

Kako je jasna namjera da se u podugačkom tekstu iskoristi aktuelna situacija da se Velika Britanija prikaže kao ona koja sprovodi cenzuru, (o čemu smo već pisali i dokazivali da nije tačno), u njemu se potkrala jedna lažna vijest. U jednom momentu se navodi da je ime osumnjičenog za ubistva Ali Al Šikati i napominje se da je “imigrantski potomak”. Osumnjičeni se zove Aksel Rudakubana i rođen je u Kardifu.

Upravo je tom lažnom vijesti i krenuo talas nasilja, ksenofobije i islamofobije nakon tragičnog događaja u Sautportu.

Zbog svega navedenog, sporne objave dobijaju ocjenu – manipulisanje činjenicama.

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.