U Hrvatskoj nije uvedena digitalna valuta

Published on:

Foto: European Central Bank, Flickr

Ovaj članak je prvobitno objavljen od strane Raskrinkavanje.ba (Bosna i Hercegovina), u okviru projekta „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“.

Ova analiza je označena kao: Provjera tačnosti

Izglasavanje izmjena Zakona o elektroničkom novcu u Hrvatskoj na društvenim mrežama neosnovano je povezano s uvođenjem digitalne valute, to jest “digitalnog eura” u toj zemlji.

Na Facebooku je 22. novembra 2024. godine objavljena tvrdnja, preuzeta iz neimenovane Telegram grupe, da je u Hrvatskoj 15. novembra “izglasana digitalna valuta (digi euro)”. U objavi su pobrojana prava i svakodnevne aktivnosti koje će navodnim uvođenjem digitalne valute postati prošlost. Istaknuto je da ljudi neće više imati privatnost, slobodu raspolaganja svojim novcem, identitet i sigurnost u starosti, ali i da neće moći kupovati šta žele, da će biti pod konstantnom kontrolom, da će njihove aktivnosti zavisiti od “bodova” i da će živjeti u “petnaestominutnim gradovima”.

U Hrvatskoj 15. studenog (prije nekoliko dana) izglasana digitalna valuta (digi euro).

Ako netko još ne zna, evo samo nekih primjera što to znači, tj. što gubimo:

1. Svoju privatnost
2. Svoju slobodu raspolaganjem svojeg novca.
3. Svoju sigurnost u starosti.
4. Svoju novčanu i materijalnu ostavštinu svojoj djeci.
5. Svoj identitet.
(…)
9. Nećete moći kupovati ono što želite. Oni će vam to određivati.
10. Nećete moći trošiti koliko želite.
(…)
13. Zaboravite na putovanja. Putovat će samo oni sa dovoljno digi bodova.
14. Ako prekršite neke njihove namete samo će vas jednim klikom isključiti i dobit ćete zabranu toga i toga. Tako je već u Kini.
(…)
18. Dobit ćete žig zvijeri. Bit ćete samo “kod” pod njihovom kontrolom.
19. Nakon tog uvođenja živjet ćete u kontroliranim 15 minutnim gradovima.
20. Razno raznu zabavu zaboravite kao koncerti i slično. Ako niste čipirani. To je ono što slijedi nakon uvođenja.

I na kraju što dobivate nakon uvođenja digi eura i ukidanja keša? DOBIVATE LANCE OKO NOGU, RUKU, A TAKO I OKO VRATA! Ropstvo kakvo svijet nije u svojoj povijesti vidio! Ako im dozvolimo!

Tvrdnju da je 15. novembra u Hrvatskoj izglasana digitalna valuta ili da je odobrena u Saboru pronašli smo u nizu objava na Facebooku (12345). U nekim od ovih objava podijeljena je animacija u kojoj se prenaglašava navodna kontrola nad privatnim finansijama kroz tzv. univerzalni temeljni dohodak ili “Universal Basic Income” (12).

U nekim objavama s navodima o oduzimanju prava putem digitalne valute ne tvrdi se da je “digitalni euro” uveden u Hrvatskoj, nego da je “stvoren zakonski okvir za ukidanje gotovine i uvođenje DIGITALNE VALUTE (digitalni euro) dok se narod i msm mediji zabavljaju privođenjem Vilija Beroša” (12). Ostatak teksta identičan je spomenutim verzijama.

Šta su činjenice? 

U Hrvatskom saboru 15. novembra 2024. godine nije izglasan zakon o uvođenju digitalne valute, odnosno “digitalnog eura”. Hrvatski parlament je u novembru razmatrao, a 15. tog mjeseca i usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, čiji je predlagač bila Vlada Hrvatske.

tekstu usvojenog zakona se ni na jednom mjestu ne spominje “digitalna valuta” ili “digitalni euro”. Naš partnerski portal iz Hrvatske Faktograf, koji se bavio analizom identičnih tvrdnji o izglasavanju “digitalnog eura”, na osnovu odgovora iz hrvatskog Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB) detaljno je objasnio šta izmjene Zakona o elektroničkom novcu zapravo znače.

Šta su elektronički novac i zakon koji ga reguliše u Hrvatskoj?

Prema objašnjenju sa stranice Hrvatske narodne banke, “elektronički novac jest elektronički, uključujući i magnetski, pohranjena novčana vrijednost koja je izdana nakon primitka novčanih sredstava u svrhu izvršavanja platnih transakcija u smislu zakona kojim se uređuje platni promet i koju prihvaća fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj toga elektroničkog novca, a koja čini novčano potraživanje prema izdavatelju”. Primjer elektroničkog novca su poklon-kartice koje izdaju banke i kartične kuće, koje se koriste za kupovinu u trgovinama ili za online kupovinu.

U odgovoru Ministarstva financija Hrvatske Faktografu, u pogledu Zakona naglašeno je da njegovo donošenje nema nikakve veze s projektom digitalnog eura. Zakon omogućava širu primjenu alternativnog rješavanja potrošačkih sporova, jer sada izdavaoci elektroničkog novca moraju sudjelovati u svim postupcima koje pokrenu potrošači, navedeno je u odgovoru Ministarstva. Zakon, u suštini, reguliše dosta manje zanimljive aspekte prometa finansijama nego što se to predstavlja u objavama na društvenim mrežama.

U odgovoru Hrvatske narodne banke Faktografu istaknuto je da su prvobitni Zakon o elektroničkom novcu i njegova dopuna, koja je usvojena u novembru 2024. godine, rezultat obaveza koje je Hrvatska preuzela iz dviju direktiva Evropske unije koje su vezane za oblast elektroničkog novca.

Nastupajuće izmjene Zakona trebale bi pripremiti teren za primjenu dviju uredaba Evropske unije (obvezujući zakoni koji su izglasani na nivou institucija EU, a primjenjuju se u državama članicama bez potrebe prenošenja u nacionalno zakonodavstvo na način koji je potreban kod direktiva) – jedne u vezi sa sigurnošću mrežnih i informacijskih sistema kojima se podupiru poslovni procesi finansijskih subjekata (Uredba EU 2022/2554) i druge u vezi s instant kreditnim transferima u eurima kojom se osigurava izvršenje tzv. instant kreditnih transfera na tržištu Evropske unije. Iz HNB-a su također naglasili da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu nema nikakve veze s projektom digitalnog eura.

Šta su digitalna valuta i “digitalni euro”? 

Uvođenje digitalnog eura kao digitalne valute u zemljama eurozone mogućnost je o kojoj se još uvijek raspravlja na nivou institucija Evropske unije. Digitalne valute koje izdaju centralne banke (Central Bank Digital Currency – CBDC) su digitalne verzije valute koje centralne banke inače izdaju u obliku gotovog novca. Prema objašnjenju sa stranice Ministarstva financija Hrvatske, “digitalni euro će biti digitalni oblik novca središnje banke koji će izdavati Europska središnja banka za upotrebu u maloprodaji, kao dopunu gotovom novcu u eurima. Bit će dostupan za internetske platne transakcije u digitalnim eurima i platne transakcije u digitalnim eurima bez interneta”.

U tom smislu, objavljeni su i upućeni u redovni zakonodavni postupak pred Vijeće Evropske unije i Evropski parlament Prijedlog uredbe o uvođenju digitalnog euraPrijedlog uredbe o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja i Prijedlog uredbe o uslugama digitalnog eura koje pružaju pružatelji platnih usluga osnovani u državama članicama čija valuta nije euro. Kako bi ove uredbe bile usvojene, potrebno je da prođu opsežan zakonodavni postupak u Vijeću EU i Evropskom parlamentu. Izdavanje digitalnog eura moglo bi započeti tek po usvajanju ovih prijedloga, navodi Faktograf.

Osim toga, uvođenje digitalnog eura, kako je predviđeno setom ovih zakona, ne bi značilo istiskivanje novčanica i kovanica kao zakonitog sredstva plaćanja. Na stranici hrvatskog Ministarstva financija navodi se da će se “Prijedlogom uredbe o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja očuvati uloga gotovog novca u eurima kao sredstva plaćanja, osiguravanjem njegove široke prihvaćenosti te lake dostupnosti u čitavom europodručju”.

Paranoja o digitalnim valutama

Inicijative za uvođenje digitalnih valuta koje izdaju centralne banke država, i koje postoje širom svijeta, dovele su do vala dezinformacija i “zavjeroloških” narativa. Ovi narativi često upozoravaju na navodno oduzimanje osnovne slobode raspolaganja novcem, eliminaciju gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja i gubitak autonomije koju gotovina pruža. Uvođenje digitalnih valuta se kod pojedinih pristalica teorija zavjere tumači kao čin globalističke kontrole i uvođenja “Novog svjetskog poretka”, o čemu smo pisali u analizi na ovom linku.

Takve tvrdnje mogu se iščitati i iz Facebook objava koje netačno tumače izglasavanje izmjena Zakona o elektroničkom novcu u Hrvatskoj kao izglasavanju ili odobravanju digitalnog eura. U objavama se uvođenje digitalnih valuta neosnovano izjednačava s kontroverznim sistemom društvenog bodovanja pojedinaca u Kini na osnovu njihovog ponašanja, koji nije implementiran na cijeloj teritoriji Kine, kako smo detaljno objasnili u ovoj analizi.

Pored toga, u objavama se primjena digitalne valute povezuje sa životom u takozvanim petnaestominutnim gradovima, što je još jedna česta tema u teorijama zavjere. Riječ je o urbanističkom konceptu koji je fokusiran na dostupnost osnovnih životnih potrepština i usluga, no neki u njemu ipak vide prijetnju i pokušaj ograničavanja sloboda, “zarobljavanje” i druge oblike kontrole, o čemu smo pisali u analizi na ovom linku.

Najranije objave tvrdnji da je 15. novembra u Hrvatskoj “izglasan digitalni euro” i da je stvoren zakonski okvir za ukidanje gotovine i uvođenje digitalne valute ocjenjujemo kao lažnu vijest. Kasnije objave tih tvrdnji, kao i navode da je Sabor odobrio “digitalni euro”, ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.

Sve objave ovih tvrdnji dobijaju i ocjenu teorija zavjere zbog neosnovanog povezivanja digitalne valute s navodnim naporima za uspostavu kontrole društva.

(Raskrinkavanje.ba)

Amar Karađuz