Foto: Ilustracija – Pixabay, Pexels
Videosnimak na osnovu kojeg se u medijima pojavila informacija da je izbio požar u nuklearnoj elektrani u iranskom gradu Karadž zapravo prikazuje dim u krugu plinske termoelektrane u blizini tog grada.
Pozivajući se na informacije s društvene mreže X, portal Klix je 24. oktobra 2024. godine objavio tekst s naslovom u kojem se navodi da je nuklearno postrojenje u Iranu “u plamenu”:
Jedno od glavnih iranskih nuklearnih postrojenja u plamenu, čeka se izjava zvaničnika
U tekstu se tvrdi da gori nuklearna elektrana u gradu Karadž, a naglašeno je da je i riječ o prvim informacijama te da nisu dostupni podaci o uzroku incidenta i da postoji zabrinutost da bi požar mogao biti posljedica sabotaže.
Veliki požar izbio je u iranskoj nuklearnoj elektrani u Karaju, koja se nalazi zapadno od glavnog grada Teherana.
Izvor ovih informacija je X profil Israel War Room, koji je navode o požaru u nuklearnoj elektrani zasnovao na tvrdnjama neimenovane iranske opozicione grupe. Klix je naveo da je Karadž “važan dio iranskog nuklearnog programa, koji se već dugo nalazi pod budnim okom međunarodne zajednice zbog svojih kontroverznih aktivnosti obogaćivanja uranijuma”.
Klixov tekst su istog dana prenijeli brojni mediji, uključujući B92, Mondo, Face, Valter portal, Nezavisne, Tuzlanski i druge, navodeći da u Iranu gori “nuklearka” te opremajući svoje članke videosnimcima požara preuzetim s drugih X profila (1, 2, 3). Portal Kurir je svoj članak opremio i screenshotom s Google Mapsa na kojem je prikazana navodna nuklearna elektrana u blizini Karadža.
Slika: Kurir
Portal televizije N1 je u svoj tekst, objavljen 24. oktobra, unio izmjene navodeći da je “naknadno utvrđeno da ova vijest ne može biti potvrđena niti su iranski mediji objavili istu”, no na Facebook stranici portala ostala je prvobitna podjela teksta s navodom o požaru u “nuklearki” i fotografijom “incidenta”.
Slika: Facebook
O iranskom nuklearnom programu
Iranski nuklearni program predmet je međunarodnih debata i diplomatskih napora zadnje dvije decenije, posebno zbog sumnji u postojanje tajnog programa za razvoj nuklearnog oružja.
Prema pisanju Reutersa, SAD i Međunarodna agencija za atomsku energiju vjeruju da je Iran imao tajni nuklearni program do 2003. godine, koji je prekinut. Iran to poriče, tvrdeći da nikada nije planirao razvoj nuklearnog oružja. Prema nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama iz 2015. godine, Iran je ograničio nuklearne aktivnosti u zamjenu za ukidanje sankcija. Međutim, nakon povlačenja SAD-a iz sporazuma 2018, Iran je postepeno napustio ta ograničenja, intenzivirajući obogaćivanje uranija i smanjujući vrijeme potrebno za proizvodnju nuklearnog oružja.
Navodi o požaru u iranskom nuklearnom postrojenju i nuklearnoj elektrani objavljeni su samo dan nakon terorističkog napada u Ankari, za koji su odgovornost preuzeli kurdski pobunjenici (PKK partija). Također, ove vijesti dolaze i u periodu spekulacija u vezi s tim da li će iranska nuklearna postrojenja biti meta izraelske odmazde nakon raketnih napada iz Irana.
Jedina aktivna iranska nuklearna elektrana nije u Karadžu
Karadž je smješten zapadno od Teherana, a služi kao glavni grad provincije Alborz. Prema pisanju Reutersa, koji je izvještavanje zasnovao na podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (eng. International Atomic Energy Agency, IAEA), u Iranu se nalazi pet poznatih lokacija na kojima ova država vrši aktivnosti u vezi s nuklearnim programom. Jedna od tih lokacija je i Bushehr, jedina nuklearna elektrana u Iranu. Prema tome, tvrdnje da gori “nuklearka” ili “nuklearna elektrana” u Karadžu nisu tačne budući da u tom mjestu nema takve elektrane.
Međutim, Karadž je jedan od gradova za koji se ranije sumnjalo da ima pogon povezan s iranskim nuklearnim programom, tačnije postrojenje za proizvodnju dijelova potrebnih za centrifuge. Plinska centrifuga jedan je od metoda za proizvodnju obogaćenog uranija, koji se koristi kao nuklearno gorivo. Geolokaciju za koju se sumnja da se na njoj nalazi postrojenje za proizvodnju centrifuge u Karadžu na društvenoj mreži X 2021. godine objavila je The Intel Lab, kompanija koja pruža obavještajne usluge.
Slika: Lokacija u Karadžu za koju se sumnjalo da je dio iranskog nuklearnog programa
Navedena lokacija smještena je sjeverozapadno od centra Karadža i može se pogledati na ovom linku. Objava The Intel Laba trebala je pokazati štetu na postrojenju do koje je tada došlo uslijed napada dronovima. Medij za koji se vjeruje da je povezan s iranskim režimom okarakterisao je napad kao neuspješnu sabotažu koja je osujećena.
Prema pisanju Reutersa iz januara 2022. godine, koji se pozvao na UN-ove posmatrače, mašine za proizvodnju dijelova za centrifugu nakon sabotaže su preseljene u grad Isfahan, a postrojenje u Karadžu je zatvoreno. Ovaj zaključak sadržan je u izvještaju IAEA-e, u koji je Reuters imao uvid, a koji je sačinjen nakon što je Iran pristao da ova agencija ugradi kamere za nadzor u novom postrojenju u Isfahanu.
IAEA je izdala saopštenje u kojem je sažela sadržaj izvještaja. Navodi se da je Agencija zapečatila mašine u Karadžu i uklonila kamere s te lokacije, dodajući da je proizvodnja u Karadžu “prestala”.
S obzirom na ovo, kao i na ranije predstavljene podatke o poznatim lokacijama postrojenja iranskog nuklearnog programa, može se zaključiti da u Karadžu trenutno ne postoji “jedno od glavnih iranskih nuklearnih postrojenja”, kako su to mediji predstavili.
Šta prikazuje snimak?
Na snimku za koji se tvrdi da prikazuje požar u nuklearki vidi se gusti crni dim oko tri tornja koja podsjećaju na rashladne tornjeve kakvi se mogu vidjeti u krugovima elektrana. Profil OSINT (Uri Kikaski) je 24. oktobra na društvenoj mreži X, na osnovu analize snimka, zaključio da se na njemu može vidjeti požar koji je izbio u dijelu za skladištenje dizelskog goriva u krugu termoelektrane na plin i dizel Montazer Ghaem, koja se nalazi u blizini Karadža.
Slika gore: Prizor iz videosnimka s društvenih mreža; slika dole: Rashladni tornjevi elektrane Montazer Ghaem/Izvor: Google Maps.
Na osnovu položaja rashladnih tornjeva i tankova za skladištenje goriva koji se mogu vidjeti na snimku požara, primjećuje se sličnost sa satelitskim snimkom elektrane, koji je dostupan na servisu Google Maps.
Slika: Poređenje elemenata na satelitskom snimku termoelektrane i videosnimku s društvenih mreža
Pored toga, sudeći po položaju dalekovoda i naponskih kablova, može se pretpostaviti i približna lokacija s koje je snimljen požar u elektrani. Prema pisanju Deutsche Wellea na perzijskom jeziku 24. oktobra, društvenim se mrežama zaista proširio videosnimak gustog dima u blizini navedene elektrane. Međutim, navodi ovaj medij, izvršni direktor regionalnog operatora sistema u Teheranu (Teheran Regional Electric Company) opovrgnuo je navode da je došlo do požara te da je gusti dim rezultat promjene goriva koje se koristi u elektrani. Ovu informaciju prenijeli su i drugi mediji iz Irana (1, 2, 3).
Nadalje, lokacija bivšeg postrojenja za proizvodnju dijelova za centrifugu i elektrana u blizini Karadža udaljeni su više od 23 kilometra zračne linije.
Slika: Prikaz udaljenosti suspektne lokacije nuklearnog programa i termoelektrane sa snimka/Izvor: Google Maps
Lokacija na karti koja je objavljena u Kurirovom članku ne pokazuje nuklearnu elektranu u blizini Karadža, već zgradu koja je iz nepoznatog razloga na servisu Google Maps označena kao “nuklearna elektrana”.
Iako nema nezavisnih informacija o tome da li je u elektrani došlo do požara ili je dim zaista rezultat nekog drugog procesa u radu postrojenja, jasno je da snimak na osnovu kojeg su mediji objavili tekstove o požaru u nuklearnoj elektrani ili nuklearnom postrojenju u Karadžu ne prikazuje to.
Shodno navedenom, najraniju objavu tvrdnje da je izbio požar u nuklearnoj elektrani u Karadžu ocjenjujemo kao lažnu vijest, a sve kasnije objave dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
Napomena
31.10.2024: Portali Kurir, Mondo (.ba), Mondo (.rs) i FACE TV unijeli su izmjene u tekstove koji su ocijenjeni u ovoj analizi tako da oni sada sadrže tačne informacije, pa im je dodana i ocjena ispravljeno. Dodatno, portal N1 je izmijenio originalno dijeljenje ispravljenog teksta na svojoj Facebook stranici tako da se u njemu više ne nalaze navodi o požaru u nuklearki u Iranu.
(Raskrinkavanje.ba)
