Foto: Flickr
Ovaj članak je prvobitno objavljen od strane Raskrinkavanje.ba (Bosna i Hercegovina), u okviru projekta „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“.
Ova analiza je označena kao: Provjera tačnosti
“Tweet” sarajevskog pravnika u kojem netačno navodi da, prema Dejtonskom sporazumu, Vijeće sigurnosti UN-a imenuje visoke predstavnike prenijet je na portalima bliskim SNSD-u.
Komentarišući podršku visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu Ambasade SR Njemačke u BiH, advokat iz Sarajeva Damir Sakić je 7. novembra 2025. godine na društvenoj mreži X ustvrdio da je u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma navedeno da visokog predstavnika u BiH imenuje ili razrješava Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Prvo, u Aneksu 10 OOS nije navedeno da SR Njemačka imenuje ili razrješava visokog predstavnika već VS UN. Drugo, za realizaciju Programa 5+2 potrebno je još da se riješi državna i vojna imovina, te da PiK (koji se nigdje ne pominje u OOS) donese političku odluku.
Foto: Screenshot/X
Istog je dana portal javnog emitera RTRS objavio tekst o tweetu Damira Sakića:
Sakić: Visokog predstavnika imenuje Savjet bezbjednosti, a ne Njemačka (VIDEO)
u Aneksu 10 nije navedeno da Njemačka imenuje ili razrješava visokog predstavnika već Savjet bezbjednosti UN, istakao je pravnik Damir Sakić, komentarišući objavu Njemačke ambasade da stoji iza Kristijana Šmita.
U tekstu je i snimak izjave koju je Sakić dao za RTRS i u kojoj je rekao da Schmidt “nema rezoluciju” Vijeća sigurnosti i da shodno tome nije imenovan u skladu s Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Foto: Screenshot/RTRS
Osim RTRS-a, izjave Damira Sakića prenijeli su Alternativna TV, Argumenti, Faktor magazin i Top portal.
Šta su činjenice?
Tvrdnje da je Dejtonski mirovni sporazum definisao proceduru imenovanja visokog predstavnika i da je za legitimnost imenovanja potrebna saglasnost Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija potiču iz političkog diskursa vladajućeg SNSD-a u Republici Srpskoj, koji osporava imenovanje Christiana Schmidta na tu funkciju.
Ovim tvrdnjama bavio se naš partnerski portal Istinomjer (1, 2). U analizama iz jula 2021. i augusta 2025. pojasnili su zašto službeno propisana procedura imenovanja visokog predstavnika ne postoji. Aneks 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (kolokvijalno nazvan Dejtonski mirovni sporazum) ne govori eksplicitno o tome kako se bira visoki predstavnik niti da ga mora potvrditi Vijeće sigurnosti. Navedeno je da će visoki predstavnik biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, bez navođenja obaveze potvrđivanja.
Zbog kompleksnosti s kojima su suočene, Strane zahtijevaju postavljanje Visokoga povjerenika, koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako bi stranama olakšao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, usklađivao aktivnosti organizacija i agencija koje su angažirane u civilnom aspektu mirovnoga rješenja na taj način što će provoditi zadaće povjerene rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako je navedeno u daljnjem tekstu. (Neslužbeni prevod Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH)
U pojašnjenju procedure imenovanja visokog predstavnika, na stranici Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) još je 2023. godine navedeno da Vijeće sigurnosti UN-a ne imenuje visokog predstavnika:
Na osnovu teksta Aneksa 10 jasno je da imenovanje visokih predstavnika, (što nije slučaj sa imenovanjem vojnih snaga – IFOR, sada EUFOR-ALTHEA, u skladu sa Anexom 1A) ne vrši Vijeće sigurnosti UN-a, iako ono mora biti u skladu sa odgovarajućim rezolucijama. Praksa Vijeća za provedbu mira (PIC) jasno pokazuje da visokog predstavnika na tu funkciju imenuje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, te da je ta praksa “u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a”, počevši od donošenja Rezolucije 1031(1995) od 15. decembra 1995. godine.
Šta je Vijeće sigurnosti UN-a?
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UNSC) je glavni organ UN-a zadužen za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. Ima 15 članica, od kojih je pet stalnih (SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo), i deset nestalnih, koje se biraju na dvije godine. Može donositi obavezujuće odluke, uključujući uvođenje sankcija i odobravanje vojnih intervencija.
Kako je u saopćenju OHR-a i naglašeno, praksa je pokazala da visoke predstavnike imenuje Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC SB). Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također je u julu 2023. u odgovoru na dopis članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović potvrdio da UN nema nikakve veze s izborom visokog predstavnika i da je za to nadležno isključivo Vijeće za implementaciju mira.
Prema tome, tvrdnja da je Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini propisano da imenovanje ili razrješenje visokog predstavnika obavlja Vijeće sigurnosti UN-a nije tačna.
Imenovanje Schmidta
Ambasadori zemalja članica PIC-a imenovali su Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH 27. maja 2021. godine. Schmidt, baš kao i raniji visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling, koji je imenovan 2005. godine, nije dobio potvrdu u Vijeću sigurnosti UN-a prilikom imenovanja.
U pojašnjenu OHR-a istaknuto je da izraz podrške Vijeća sigurnosti nije pravno neophodan za stupanje na snagu odluke Upravnog odbora PIC-a o imenovanju visokog predstavnika. Usto, naglašeno je da su svi dosadašnji visoki predstavnici koji su dobili odobravanje Vijeća sigurnosti, izuzev Carla Bildta, već bili na funkciji do oglašavanja ovog tijela.
Izraz podrške Vijeća sigurnosti UN-a nije pravno neophodan za stupanje na snagu odluke Upravnog odbora PIC-a o imenovanju novog visokog predstavnika. Svi visoki predstavnici za koje je Vijeće sigurnosti UN-a izrazilo dobrodošlicu i prihvatanje, uz izuzetak gospodina Carla Bildta, već su preuzeli funkciju u momentu kad se oglasilo Vijeće sigurnosti UN-a. Iako Vijeće sigurnosti UN-a nije eksplicitno izrazilo svoju saglasnost, to nije utjecalo na vršenje dužnosti povjerenih visokom predstavniku dr. Schwarz-Schillingu. Izražavanje podrške u rezolucijama nije obavezno.
Carl Bildt, prvi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, imenovan je na ovu poziciju 1995. godine zaključkom 18. Konferencije o provedbi mira 1995. godine, nakon čega se i Vijeće sigurnosti UN-a u članu 26. Rezolucije 1031 složilo s ovim zaključkom.
Dakle, navod da Christian Schmidt zbog izostanka potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije imenovan u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma nije utemeljen.
Shodno navedenom, najraniju objavu tvrdnje da je u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma navedeno da imenovanje ili razrješenje visokog predstavnika u BiH vrši Vijeće sigurnosti UN-a ocjenjujemo kao lažnu vijest. Istu ocjenu dobija i najranija objava tvrdnje da imenovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta nije u skladu s navedenim aneksom budući da za to imenovanje “nema rezoluciju” Vijeća sigurnosti.
Sve kasnije objave ovih tvrdnji dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)
