Analiza vesti: „Mirdita na Vidovdan u Beogradu“

Published on:

Jun 2024.

U okviru programa Regionalna inicijativa za borbu protiv dezinformacija „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“, predstavljamo vam novu analizu lažnih vesti i dezinformacionih narativa.

Mirdita na Vidovdan u Beogradu

https://srbin.info/drustvo/mirdita-na-vidovdan-u-beogradu/?lang=lat

Odražavanje festival„Mirdita, dobar dan!“ iz bezbednosnih razloga zabranilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. Ministar unutrašnjih poslova, Ivica Dačić, u saopštenju je naveo da je ta naredba doneta „zbog opasnosti od ugrožavanje bezbednosti ljudi i imovine, kao i opasnosti od narušavanja javnog reda i mira u većem obimu“. Zabrana je usledila nakon što je danima u srpskim tabloidima događaj predstavljen kao propagiranje nezavisnosti Kosova i provokacija srpskog naroda.

Cela kampanja protiv festivala počela je navodno zbog toga što će se manifestacija održati i na Vidovdan, a organizatori su nakon brojnih napada i pritisaka odlučili da sve događaje zakazane za Vidovdan, iz bezbednosnih razloga, pomere na 29. jun. Međutim to nije bilo dovoljno, već je odlukom MUP-a skup zabranjen, iako se ne održava na javnom prostoru.

Na dan kada je festival trebalo da se održi, u četvrtak 27. juna,  oko pedesetak mladića okupilo ispred mesta na kom je festival trebalo da se održi, sprečavajući ulazak u taj privatni prostor.

Tako je završena priča o festivalu „Mirdita, dobar dan!“ koji se danima u provladinim medijima, proruskim protalima, targetirao kao promovisanje nezavisnosti Kosova. To što je događaj zakazan u danima oko Vidovdana, mnogi od tih medija okarakterisali su kao simbolično poniženje srpskog naroda. Zbog toga su pretnje dobijali i organizatori iz Inicijative mladih za ljudska prava.

„Svrha tog događaja nisu ni kulturni dijalog ni unapređenje odnosa u regionu, već propagiranje nezavisnosti južne srpske pokrajine, stoga je logično da održavanje takve manifestacije u našoj prestonici izaziva ogorčenost građana Srbije. Festival Mirdita dobar dan nije usamljena provokacija – ali je znakovita ilustracija stanja u kom se Srbija danas nalazi – budući da je još uvek, neznano zbog čega, talac ideje o evropskim integracijama“, piše portal Srbin info.

Ovaj medij festival „Mirdita, dobar dan!“ povezuje sa pokušajima da se uprkos „širim geopolitičkim promenama koje jasno signaliziraju da je poslednji čas da se prođe u suprotnom pravcu“, Srbija zadrži na putu kojima je „krenula strmoglavce 2000. godine“. „Ta kulturna politika – u kojoj se „Mirdita, dobar dan!“ održava u Beogradu na Vidovdan – distribuira se iz onih centara moći koji deo naše teritorije drže pod vojnom okupacijom, a Republiku Srpsku teže da razvlaste“, dodaje Srbin info.

Dodaje da je zato nužno vršiti pritisak svim raspoloživim metodama kako bi prestalo „odobravanje nasilja manjine nad većinom, te stranih ambasada nad suverenitetom Srbije i voljom većine ljudi koje žive u njoj“.

Tekstom dominiraju antievropski narativi, ksenofobija i netrpeljivost prema albanskom stanovništvu na Kosovu. Osim toga, tekst promoviše polarizaciju i podele u društvu na prave patriote i ovu drugu manjinu koja za interese Zapada i moćnih centara vrši „nasilje“ nad većinom. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države predstavljaju se kao akteri koji prelaze crvene linije i krše srpski suverenitet.

Iako festival „Mirdita, dobar dan!“ već deceniju unazad ujedinjuje različite desničarske organizacije, prvi put ove godine u tome učestvuje i vlast. Iako su nekada najviši državni funkcioneri, oni koji i danas upravljaju zemljom, festival podržavali čak ga i formalno otvarali, sada ga zabranjuju. Podsećamo, 2015. godine festival je otvorio tadašnji ministar kulture u vladi Aleksandra Vučića, koji je rekao da je „kultura tu da pomogne da se prevaziđe međusobno nerazumevanje zato što ona ne poznaje granice“. Deset godina kasnije, država Srbija zabranjuje događaje koji promovišu kulturu i multikulturalizam, a organizuje one poput Svesrpskog sabora.

Autor: Sofija Popović