Analiza vesti: „Zapadne iluzije pukle u paramparčad: Kako u Moskvi gledaju na Putinove poruke namenjene Americi“

Published on:

Februar 2024.

U okviru programa Regionalna inicijativa za borbu protiv dezinformacija „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“, predstavljamo vam novu analizu lažnih vesti i dezinformacionih narativa.

Zapadne iluzije pukle u paramparčad: Kako u Moskvi gledaju na Putinove poruke namenjene Americi

https://sputnikportal.rs/20240209/zapadne-iluzije-pukle-u-paramparcad-kako-u-moskvi-gledaju-na-putinove-poruke-namenjene-americi-olivera-ikodinovic-1167515346.html

Dugoočekivani intervju američkog voditelja Takera Karlsona i predsednika Ruske Federacije, Vladimira Putina, objavljen je na sajtu Takera Karlsona 09. februara posle ponoći. Neposredno nakon objavljivanja izazvao je burne reakcije mnogih medija, s obzirom na to da je ovo prvi intervju ruskog predsednika za zapadne medije od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Najveća kritika Putina ide na račun njegove tridesetominutne elaboracije ruske i ukrajinske  istorije, umesto odgovora na krucijalno pitanje – Zašto je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu? Svakako da istorija ima ulogu u ovom sukobu, ali delimično istorijsko podsećanje i ruska politika „bliskog inostranstva“ ne može biti jedini odgovor na ovo goruće pitanje. Na primeru Ukrajine možemo videti kako se potisnuti segmenti istorije ponovo aktuelizuju i koriste za „nacionalizaciju istorije“. Ali, Putin to smelo iskorišćava iznoseći tvrdnju kako je Ukrajina veštačka država i nacija. S obzirom na to da su sve nacije veštačke tvorevine, Putina izjava praktično nema značenje, već služi za provokaciju ukrajinskog naroda.

Putinov čas istorije je kako prenosi Sputnik „otvorio oči Zapadu“, s obzirom na to da oni nisu imali priliku da čuju drugu stranu priče i istorije. Ovaj narativ informacione blokade i zapadne medijske propagande je jako problematičan, uzeći u obzir da živimo u vremenu najsavremenijih tehnologija i nezavisnih medija. Jasno je zašto predsednik Rusije misli da građani sveta nemaju gde da se informišu o događajima u svetu, obzirom da je to politika u njegovoj zemlji i da je pristup skoro svim nezavisnim medijima u Rusiji, blokiran od 24. februara 2022. „Ruska državna televizija i novinske agencije su vlasništvo Vlade Ruske Federacije, a Kremlj ili kontroliše druge medije ili uništava one koji nisu voljni da sarađuju. Ruske vlasti su 2023. godine zatvorile 28 novinara, a među njima su bila i dva američka državljanina“, kako prenosi Nova S.

Ovakav narativ je posebno oduševio ruske filozofe, poput Aleksandra Dugina, koji je rekao da je ovaj intervju „najuspešniji događaj u medijskoj politici od početka Specijalne operacije“, kao i da će ovaj razgovor ostati zapamćen u istoriji kao događaj zahvaljujući kom je izbegnut nuklearni sukob. Svakako da je ovaj razgovor značajan za budući tok rusko-američkih odnosa, ali za sada nema vidljiv uticaj na tok samog sukoba. Pokušaji romantizovanja ovog razgovora od strane ruskih filozofa su neosnovani, uzevši u obzir da nisu postojale nikakve indikacije da će doći do nuklearnog rata.

Putin je tokom intervjua istakao važnost rusko-srpskih odnosa, koja se ogleda i u pomoći Rusije Srbiji tokom ratova devedesetih. „Čim su počela dešavanja u Jugoslaviji, Boris Jeljcin digao je glas u znak podrške Srbima; nismo mogli da ne stanemo u odbranu Srba, jer su Srbi poseban i nama blizak narod, sa pravoslavnom kulturom“, naglasio je Putin u intervjuu. Međutim, podrška i pomoć Srbiji devedesetih godina je izostala u više navrata. Rusija kao stalna članica Saveta bezbednosti nije iskoristila svoje pravo veta, već se pridružila međunarodnim sankcijama prema Srbiji. Osim toga u tom periodu je Ruska Federacija bila vojni saveznik Hrvatske, naoružavala je najsavremenijim oružjem i pružala podršku njenim zvaničnicima, prenosi Nova S.

I u ovom slučaju imamo primer manipulisanja informacijama, i mnogi mediji su se složili da ovo nije klasičan intervju, s obzirom na to da je Putin pričao van postavljenih pitanja, koja nisu bila izazovna za predsednika Ruske Federacije. Kako je sam Putin rekao, nije uživao u intervjuu, jer je očekivao mnogo oštriji pristup i agresivnija pitanja od američkog voditelja. Steče se utisak da je Taker Karlson u Moskvi bio pre kao izaslanik izbornog štaba Donalda Trampa nego kao nezavisni novinar obzirom da je glavna poruka Putina u ovom intervju izražena spremnost na dijalog o završetku rata sa SAD.

Autor: Nataša Stanojević