Kriza na Kosovu u proteklih mesec dana

Published on:

Jun 2023.

U okviru programa Regionalna inicijativa za borbu protiv dezinformacija „Centar za borbu protiv dezinformacija Zapadnog Balkana: Razotkrivanje zlonamernih uticaja kroz proveru činjenica i analitičko novinarstvo“, predstavljamo vam novu mesečnu analizu lažnih vesti i dezinformacionih narativa.

Kriza na Kosovu u proteklih mesec dana

Povod za dosadašnju krizu je usledio nakon zabrane ulaska vozila sa srpskim registarskim oznakama na Kosovo, problema oko formiranja Zajednice srpskih opština i organizovanja nelegitimnih izbora na teritoriji gde živi većinsko srpsko stanovništvo od strane vlasti u Prištini. Odgovor na organizovanje ovih izbora, koje je bojkotovalo srpsko stanovništvo, je propratilo mesec dana nereda i demonstracija.

Vremenska linija

5. novembra, tri dana nakon što je kosovski premijer Aljbin Kurti u Berlinu izjavio da ne postoji obaveza formiranja Zajednice srpskih opština, koja je predviđena Briselskim sporazumom, kao i da će Srbi koji žive na Kosovu morati da prihvate da na automobilima imaju kosovske registarske oznake, u znak protesta predstavnici Srba sa Kosova objavili su da izlaze iz svih institucija prištinske vlasti. „Ova odluka ostaje na snazi dok Priština ne počne da poštuje dogovorene sporazume, a to znači dok ne povuče odluke o preregistraciji vozila i dok ne bude formirana Zajednica srpskih opština u skladu sa Briselskim sporazumom i drugim sporazumima„, izjavio je u subotu, 5. novembra, Goran Rakić lider Srpske liste, najjače političke grupacije Srba na Kosovu. 23. novembra 2023. godine, Beograd i Priština su postigli dogovor o registarskim tablicama, potvrdio je Žozep Borelj, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost. Dogovor koji je postignut je glasio da će Srbija da prestane da izdaje registarske tablice sa imenima kosovskih gradova, a da će Priština da obustavi dalje radnje sa preregistracijom vozila. Četiri meseca kasnije, 23. aprila, lideri Prištinske vlasti su najavile lokalne izbore u četiri opštine na severu Kosova: Severna Mitrovica, Leposavić, Zubin Potok i Zvečan, da bi popunili mesta upražnjena nakon izlaska srpskh predstavnika iz institucija. 21. aprila lideri Srpske liste su pozvali na opšti bojkot izbora. Centralna izborna komisija (CIK) objavila je da je u Leposaviću glasao 141 birač ili 1,06 odsto, u Zubinom Potoku 385 birača ili 5,78 odsto, u Zvečanu 204 birača ili 2,92 odsto, a u Severnoj Mitrovici 837 birača ili 4,62 odsto. Na izbornim listićima, zbog srpskog bojkota izbora, bili su samo kandidati albanskih partija, iako su Srbi većinsko stanovništvo u ove četiri opštine. Od deset kandidata za gradonačelnike, kao samostalan kandidat, bila je samo jedna predstavnica srpskog naroda: Slađana Pantović. Ona je imenovana za potpredsednicu opštine Zvečan. Izbori su bili organizovani i u montažnim objektima koje je obezbeđivala policija.

Preliminarni rezultati Centralne izborne komisije u trci za gradonačelnike:

  • Severna Mitrovica: Erden Atić (Samoopredeljenje) 66,5 odsto (519 glasova), Taulant Keljmendi (Demokratska partija Kosova) 23,8 odsto (186 glasova), kandidat grupe građana Taulant Keljmendi 9,6 odsto (75 glasova).
  • Zvečan: Iljir Peci (Demokratska partija Kosova) 60 odsto (114 glasova), Fetah Peci (Samoopredeljenje) 37,4 odsto (73 glasa), nezavisna kandidatkinja Svetlana Pantović 2,6 odsto (pet glasova).
  • Zubin Potok: Izmir Zećiri (Demokratska partija Kosova) 52,1 odsto (196 glasova), Fljatron Hasani (Samoopredeljenje) 47,9 odsto (180 glasova).
  • Leposavić: Ljuljzim Hetemi (Samoopredeljenje) 73,5 odsto (100 glasova), Aljbuljena Hetemi Behljulji (Demokratska partija Kosova) 25 odsto (34 glasa). Na izbornom listiću nalazio se i kandidat Partije kosovskih Srba Aleksandar Jablanović koji je pre izbora povukao kandidaturu, ali je ipak dobio dva glasa.

Novoizabrani gradonačelnici opština u Severnoj Mitrovici, Zubinom Potoku, Zvečanu i Leposaviću u kojima živi većinsko srpsko stanovništvo su, 26. maja ušli u svoje kancelarije, potvrđuje ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla). Nakon što su se grupe lokalnog stanovništva u ovim opštinama usprotivile njihovom ulasku u kancelarije koje su ranije koristili srpski zvaničnici, policija je ispalila suzavac i šok bombe kako bi rasterali okupljene demonstrante, koji su uzvratili gađajući policiju kamenicama i zapalili nekoliko automobila. Istog dana pripadnici Kvinte su osudili potez vlasti Prištine zbog nasilnog ulaska u opštine. Takođe, pozivali su prištinske vlasti da se „odmah povuku i deeskaliraju situaciju“ i da blisko sarađuju sa EULEX-om i KFOR-om. Vlasti u Beogradu na ovaj događaj su odgovorile podizanjem borbene gotovosti na najviši stepen navodi KoSSev.

Manuel Saracin, izaslanik Nemačke za zapadni Balkan je 27. maja poručio: „Osuđujemo odluku Kosova da prisilno pristupi opštinskim zgradama na severu i nasilne reakcije na ovu odluku“. Na svom Tviter nalogu je poručio da se nalazi na Kosovu kako bi procenio situaciju, te ujedno dodao da će razgovarati sa predstavnicima EULEX-a, KFOR-a, kosovske vlade, ali i Srbima sa Kosova, 28. maja, izvestilac za Kosovo u Evropskom parlamentu Viola fon Kramon kaže da razume da novi albanski gradonačelnici opština na severu Kosova, naseljenih srpskom većinom, mogu imati pravo da obavljaju svoje funkcije. Međutim ona takođe za Radio Slobodna Evropa izjavljuje da ako će njihov ulazak u opštinske zgrade biti izvršen samo uz prisustvo teško naoružanih policijskih snaga, onda oni „de fakto nemaju legitimitet“.

Kosovska policija je 29. maja uhapsila 5 osoba u vezi sa napadom na KFOR i samu policiju, potvrđujući da su bacani molotovljevi kokteli, eksplozivne naprave i da je korišćeno vatreno oružije. Broj ranjenih vojnika KFOR-a se tokom nemira u Zvečanu istog dana popeo na 30, saopšteno je upravo iz ove misije. U pitanju je 11 vojnika iz italijanskog kontingenta i 19 iz mađarskog. Kako precizira KFOR, svi oni zadobili su višestruke povrede, uključujući prelome i opekotine od „improvizovanih eksplozivnih naprava“. Iz KFOR-a kažu da su tri mađarska vojnika ranjena iz vatrenog oružja, naglasivši da oni nisu životno ugroženi. NATO misija KFOR- povećala je svoje prisustvo u četiri opštine na severu Kosova kako bi smanjila rizik od eskalacije,.

Kako navodi mreža Safe Journalists, registrovano je 20 napada na novinare i medijsko osoblje u različitim opštinama na Kosovu. Oni su takođe uputili apel za zaštitu novinara.

Ministar spoljnih poslova Severne Makedonije Bujar Osmani, koji ujedno predsedava OEBS-om, je izašao sa planom za ,,deeskalaciju u četiri severne opštine“. Reč je o mapi puta ove organizacije koja predviđa devet koraka za deeskalaciju i normalizaciju odnosa.

6. jun 2023. U Leposaviću su nastavljene ,,Radničke sportske igre 2023“ koje su počele 5. juna. Ove igre se već više od 45 godina tradicionalno odigravaju u Leposaviću. Slika koja je kružila internetom tih dana prikazivala je učešće KFOR-ovih vojnika u ovoj tradicionalnoj manifestaciji. Povodom slike koja je nastala tokom vuče konopca između vojnika i srpskog stanovništva oglasila se i američka ambasada u Srbiji. Iz Ambasade su na Tviteru podelili snimak igre i čestitali učesnicima. „Jedina borba Kfora i Srba u kojoj svi pobeđuju. Svaka čast momci“, naveli su iz ambasade.

8. juna kriza na severu Kosova ušla je u 14 dan, a nakon mirne noći, dan je počeo okupljanjem građana ispred zgrade opštine Zvečan. Ispred ove zgrade su i dalje vojnici KFOR-a, ali u nešto manjem broju. A na samo par metara odatle, Predškolska ustanova „Lane“, nakon 10 dana obustave nastave, počela je sa radom. KFOR radi na uspostavljanju poverenja sa građanima, i tom prilikom su vojnici podelili deci iz Zvečana bombone. Građani Zvečana uz Mitrovčane traže da se iz ovih opština policija povuče, ali i da se oslobode dvojica Srba uhapšena prošlog ponedeljka tokom sukoba KFOR-a i građana.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova R. Srbije, Antiterorističke jedinice policije su 14. juna uhapsili tri pripadnika kosovske policije na teritoriji centralne Srbije, saopštilo je MUP Srbije. Na vanrednoj konferenciji za novinare je rečeno da su uhapšeni bili „pod punom ratnom opremom“. Sva tri uhapšena bili su naoružani automatskim oružjem i sa GPS uređajima, mapama i drugom opremom.

Nakon protesta na Severu Kosova, Prištinske vlasti su počele sa hapšenjem pripadnika srpskog stanovništva što je dovelo do dalje eskalacije protesta. Muškarac sa inicijalima N. V. Je 16. juna uhapšen, kako je saopštio Prištinski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja pod optužbama za napad na albanske novinare iz agencije Kallaxo. Istog dana pripadnici Udruženja novinara Kosova (UNK) izvestili su o novim slučajevima napada na novinare na Severu Kosova.

Zvanični Beograd, ali i lokalna stranka Srpska lista saopštili su 17. juna da su pripadnici Kosovske policije fizički napali dvoje maloletnika K.R. i D.R. u selu Žitkovac u opštini Zvečan. U pitanju su, kako su saopštili, brat i sestra koji su na lokalnom putu vozili kvad. KBC Kosovska Mitrovica je izjavila da je primila dvoje maloletnika sa povredama. Sa druge strane, Kosovska policija u odgovoru za KoSSev demantuje da su njihovi pripadnici fizički nasrnuli na maloletnike i u javnost iznose svoju stranu priče.  Kossev navodi: „Bez ikakvog razloga, ovi kriminalci u uniformama nasrnuli su na devojčicu i dečaka srpske nacionalnosti i pretukli ih nanevši im telesne povrede, koje su zahtevale medicinski tretman u KBC Kosovska Mitrovica“, saopštila je zvanična Srpska lista.

Srbinu N. V, koji je uhapšen 16. juna zbog navodnog napada na medije na Severu Kosova određena je mera pritvora. Advokat N. V. Predrag Miljković potvrdio je za KoSSev da je njegovom klijentu određeno 30 dana pritvora. Naznačio je da je ova osoba poslata u zatvor u Podujevu. Svečlja je istog dana o hapšenju izvestio uz dve fotografije uhapšenog, uz puno ime i prezime sa tvrdnjom i da se radi o napadaču na novinare. Međutim, prijatelji i advokat ovog mladića tvrde da je greška u pitanju i da uhapšeni nije osoba sa priloženih fotografija, navodi KoSSev.

U vozilu u Zvečanu, 23. juna, pronađena je značajna količina oružja – zolja, osa, eksploziv i municija sa uniformama, a koje je bilo namenjeno za „izvođenje terorističkog napada“ izneo je kosovski ministar unutrašnjih poslova. Za ovaj slučaj srpske vlasti tvrde da se radi o podmetnutom oružju.

Marš pripadnika KBS-a u južnom delu Mitrovice, 24. juna, za koji Priština tvrdi da je „rutinska vežba“, naišao je na kritiku Evropske unije, ali i direktora Kosovskog instituta za istraživanje politike i razvoj, Ljuljzima Pecija. A sve to je naišlo na seriju kritika i optužbi iz Beograda. U međuvremenu se oglasio visoki predstavnik EU, Žozep Borelj na Tviteru, navodeći da je veoma uznemiren zbog situacije na Severu Kosova.

Trojica kosovskih policajaca protiv kojih je sud u Kraljevu potvrdio optužnicu i doneo rešenje kojim im je ukinut pritvor predati su 26. juna na Merdaru prištinskim vlastima, javio je dopisnik RTS. Policajci su uhapšeni 14. juna. Priština od početka tvrdi da su policajci kidnapovani sa teritorije Kosova, a Beograd da su uhapšeni na teritoriji Srbije. Sud u Kraljevu danas je potvrdio optužnicu protiv trojice kosovskih policajca za nezakonito posedovanje i nošenje oružja i doneo rešenje o ukidanju pritvora posle kojeg su pušteni da se brane sa slobode čime su praktično oslobođeni jer ih vlasti u Prištini sigurno neće primoravati da idu na nastavak suđenja.

Evropska Unija je zvanično 28. juna, na Vidovdan, uvela sankcije Prištini. EU je sapoštila mere koje je podnela protiv Prištine: suspenduju se IPA programi i takođe se obustavljaju koraci za razmatranje projekata koje je Kosovo podnelo za finansiranje iz Okvira investicija na Zapadnom Balkanu.

Autor: Lazar Drekić