Na portalu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) 19.6.2023. godine objavljen je članak opremljen naslovom:

Ustavni sud BiH promijenio Pravila: Zasjedati i odlučivati mogu i bez Srba (FOTO/VIDEO)

U članku se navodi da je Ustavni sud BiH na vanrednoj sjednici donio odluku o promjeni pravila koja se tiču održavanja sjednica Suda. Takođe se navodi da će te izmjene omogućiti Sudu da radi bez “srpskih sudija” koje bira Narodna skupština Republike Srpske (NSRS).

Ustavni sud BiH, na vanrednoj sjednici, promjenio je Pravila, koja im sada omogućavaju da rade bez srpskih sudija. Onih, koje bira Narodna skupština. Udar je to na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma i konstitutivnost naroda, odgovor je iz Republike Srpske. Povod za ovakvu odluku su zahtjevi Kristijana Šmita, i Venecijanske komisije koja je izrazila zabrinutost zbog navodnog političkog pritiska na sudiju Zlatka Kneževića da se povuče iz Ustavnog suda BiH. Optužbe odbacuje predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

U istom članku tvrdi se i da bi u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) uskoro trebao biti izabran nedostajući “drugi hrvatski sudija”.

U federalnom parlamentu uskoro bi trebalo da bude izabran nedostajući drugog hrvatski sudija, kada će i hoće li to uraditi Narodna skupština pitanje je koje jako golica političko Sarajevo, do mjere da prijete da će biti posljedica za sve građane Republike Srpske ako se to ne uradi.

Članak je opremljen i videosnimkom, odnosno prilogom iz centralne informativne emisije “Dnevnik 2”, koja je na RTRS-u objavljena istog dana. Članak su prenijeli Info Srpska, Olovka, Banjaluka i RTV Doboj.
U samim člancima objašnjeno je i da je Ustavni sud BiH donio odluku o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH. Tom izmjenom precizirano je da se sjednice Suda u plenarnom sazivu odgađaju ukoliko njima ne prisustvuje najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske. U slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, sjednica će se održati. Detaljnije o odluci Ustavnog suda možete čitati na linku ovdje, u saopštenju koje je objavljeno takođe 19. juna 2023. godine.

Tvrdnju da Ustavni sud BiH može održavati sjednice i donositi odluke “bez Srba” objavili su u naslovima članaka i Nezavisne, Mondo, Moj Teslić, Moja Srpska, Moj Doboj, Moja Modriča, Moja Derventa, Moj Prnjavor, Moja Banjaluka, Moj Srbac, Moj Brod, Moj Šamac, Info Veza, Princip News, Katera, Frontal, Insajder, Glas Srpske, Big portal i TVK3.

Identičnu tvrdnju u naslovu članka imao je i Sputnik. Na portalu ovog ruskog državnog medija na srpskom jeziku 20.6.2023. godine objavljen je još jedan članak u vezi s odlukom Ustavnog suda BiH. Taj članak objavljen je s naslovom:

Više i ne glume državu: Opasan potez Sarajeva – izbacili Srpsku iz Ustavnog suda

U članku se takođe ponavlja tvrdnja o “srpskim sudijama” Ustavnog suda BiH.

Odlukom Ustavnog suda BiH, da može da odlučuje bez prisustva srpskih sudija gubi se ravnoteža između tri grane vlasti, a ova institucija sebi daje sve više ovlašćenja koja ne treba da budu u njenom delokrugu. To je još jedna u nizu odluka koje delegitimišu Ustavni sud kao bilo kakvu instituciju koja treba da bude uvažena na celoj teritoriji BiH.

Za potrebe ovog teksta govorio je Vladimir Savić, potpisan kao politikog, koji je takođe ponovio tvrdnju o “srpskim” sudijama u Ustavnom sudu BiH.

Ovako odluku o promeni pravila po kojima radi Ustavni sud BiH komentariše politikolog iz Banjaluke Vojislav Savić.
Podsećamo, Ustavni sud BiH, na vanrednoj sednici, promenio je pravila, koja im sada omogućavaju da rade bez srpskih sudija, oni koje bira Narodna skupština RS.
„Oni su i sa pređašnjim odlukama izašli iz okvira svojih ovlašćenja, a sada ovim hoće sebi da olakšaju put tako da mogu u potpunosti, bez srpskih sudija da odlučuju bez ikakve intervencije u smislu ravnopravnosti sva tri naroda“, komentariše Savić.

I u navedenim člancima može se pročitati da je Ustavni sud BiH odlučio da će se plenarne sjednice moći održavati bez opravdanog prisustva najmanje jednog sudije kojeg bira NSRS, odnosno dvojice koje bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

RTRS je u jutarnjem programu 21.6.2023. godine ponovio navode o “srpskim sudijama” u Ustavnom sudu BiH. Preciznije, voditelj jutarnjeg programa je u dva navrata, s dva različita gosta, izjavio da je Ustavni sud donio odluku da “odluke donose bez Srba” te da “Ustavni sud odlučuje bez Srba” (1, 2).

Šta je Ustavni sud BiH odlučio?

Ustavni sud BiH je 19.6.2023. godine održao vanrednu sjednicu nakon koje je na zvaničnoj stranici ovog suda objavljeno saopštenje. U saopštenju se precizira da opcija u kojoj je Ustavni sud BiH u blokadi nije predviđena Ustavom, te se navodi:

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, kvorum u Ustavnom sudu čini većina svih članova Suda, dakle pet sudija bez obzira na to koje ih je nadležno tijelo izabralo, a i odluke se donose većinom glasova svih članova Suda (pet sudija). Odredbe Ustava Bosne i Hercegovine ne poznaju mogućnost da Ustavni sud bude u blokadi, odnosno da ne može donositi odluke iz svoje nadležnosti. Takva mogućnost se ne može propisati ni bilo kojim drugim pravnim aktom niže pravne snage od Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući to u vidu, Ustavni sud je na današnjoj vanrednoj sjednici donio Odluku o izmjeni Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i brisao odredbu člana 39. tih pravila.

Dokument pod nazivom “Pravila suda” dostupan je na zvaničnoj stranici Ustavnog suda BiH. U članu 39. (strana 14) precizira se da će sjednice kojima ne prisustvuju najmanje troje sudija koje bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH te najmanje jedan kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske biti odgođene. U slučaju da se ponovi situacija u kojoj sudije ne prisustvuju sjednici bez opravdanih razloga, sjednica će se ipak održati.

Sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske se odgađa s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati.

Da li se sudije Ustavnog suda BiH biraju po etničkom kriteriju?

U članu VI Ustava BiH navedeno je da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova. Sud trenutno ima sedam članova/ica, kako i stoji na zvaničnoj internet-stranici ove institucije u odjeljku “Sastav suda”.

Procedura izbora sudija Ustavnog suda BiH definisana je Ustavom. Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske. Ostala tri člana su inostrane sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova.
a) Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.
b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.

Jedini Ustavom definisan kriterij za izbor jeste da će “sudije biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda”. Etnička pripadnost, odnosno pripadnost nekom od konstitutivnih naroda u BiH, nije definisana Ustavom BiH kao kriterij za njihov izbor. Kada je riječ o troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, ističe se da oni ne mogu biti državljani BiH ili susjednih zemalja.

Prema podacima sa zvanične stranice Ustavnog suda BiH, aktuelni saziv čini sedam sudija: Valerija Galić, Mirsad Ćeman, Seada Palavrić, Zlatko Knežević, Helen Keller, Angelika Nussberger i Ledi Bianku. Galić, Ćeman i Palavrić su sudije koje je imenovao Predstavnički dom FBiH. Keller, Nussberger i Bianku su inostrane sudije. Knežević je jedan od sudija kojeg je imenovao NSRS. On je najavio da će podnijeti zahtjev za prijevremenu penziju, koji bi trebao biti riješen do kraja godine. Dvojicu preostalih sudija trebaju imenovati PDFBiH i NSRS.

Netačna je i tvrdnja iz članka RTRS-a da bi u Parlamentu Federacije “uskoro trebalo da bude izabran nedostajući drugi hrvatski sudija”. Tačno je da Ustavni sud BiH treba da popuni dva mjesta i da će jednog sudiju birati Predstavnički dom FBiH, ali ovo upražnjeno mjesto nije “hrvatsko”.

Upravo o netačnim navodima u vezi s izborom nedostajućih sudija Ustavnog suda BiH, prema kojima upražnjeno mjesto “pripada sucu hrvatske nacionalnosti”, Raskrinkavanje je pisalo u analizi koju možete čitati na linku ovdje.

Netačne tvrdnje o sastavu Ustavnog suda BiH, kao i o kriteriju za izbor sudija, i ranije su se pojavljivale u javnosti, o čemu je pisao i naš partnerski portal Istinomjer. Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH, i Denis Šulić, bivši potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, tvrdiil su da se sudije Ustavnog suda BiH biraju iz redova konstitutivnih naroda. U Istinomjerovim analizama, koje možete čitati ovdje i ovdje, objašnjeno je zašto takve tvrdnje nemaju uporište u Ustavu BiH.

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević komentarisao je posljednju odluku Ustavnog suda i rekao da dvojica sudija koji se biraju iz Republike Srpske “moraju biti Srbi”. I ova je tvrdnja netačna, a detalje o tome čitajte u analizi Istinomjera na linku ovdje.

Shodno navedenim činjenicama, tvrdnju da je Ustavni sud BiH promijenio pravila tako da može zasjedati i odlučivati “bez Srba”, objavljenu u članku portala RTRS, ocjenjujemo kao lažnu vijest. Istu ocjenu dajemo i tvrdnji da u Ustavnom sudu “nedostaje hrvatski sudija” kojeg će izabrati Parlament Federacije BiH. Etnička pripadnost nije kriterij za izbor sudija u Ustavnom sudu BiH.

Sve kasnije objave ovih tvrdnji ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.

Tvrdnju portala Sputnik da je Ustavni sud BiH “izbacio Republiku Srpsku” takođe ocjenjujemo kao lažnu vijest.

(Raskrinkavanje.ba)